|
| saopštenja
za javnost
|
godišnji izvještaj
| seminari
| međunarodna saradnja | foto
Podgorica, 18.maj 2009.g.
Nastavljajući praksu informisanja javnosti o
najznačajnijim odlukama državnog tužilaštva, dajem sljedeće
SAOPŠTENJE
Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, Odjeljenje za suzbijanje
orgnaizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina,
podiglo je optužnicu protiv: Spahić Arifa, sudije Višeg suda
u Bijelom Polju, zbog krivičnog djela - primanje mita u produženom
trajanju iz člana 423 stav 3 u vezi stava 1 u vezi člana 49
Krivičnog zakonika, Ljuca Džemala, sekretara Skupštine
opštine Bijelo Polje zbog krivičnog djela - primanje mita putem
pomaganja, u produženom trajanju, iz člana 423 stav 3 u vezi stava 1
u vezi člana 25 i 49 Krivičnog zakonika, Brčvak Nedžada,
zbog krivičnog djela - davanje mita u produženom trajanju iz člana
424 stav 1 u vezi člana 49 Krivičnog zakonika, te Hodžić Ahmeta
i Zoronjić Senada, zbog krivičnog djela - primanje mita putem
pomaganja u produženom trajanju iz člana 423 stav 3 u vezi stava 1 u
vezi člana 25 i u vezi člana 49 Krivičnog zakonika.
Optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici, s predlogom da se
okrivljenim Spahić Arifu, Ljuca Džemalu, Hodžić Ahmetu i Zoronjić
Senadu, produži pritvor, a protiv okrivljenog Brčvak Nedžada odredi
pritvor po pritvorskim osnovima iz člana 148 stav 1 tačka 1 i 2
Zakonika o krivičnom postupku.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka Čarapić
Podgorica, 16. april 2009.g.
Nastavljajući praksu informisanja javnosti o
najznačajnijim odlukama državnog tužilaštva, dajem sljedeće
SAOPŠTENJE
Vrhovno
državno tužilaštvo Crne Gore, Odjeljenje za suzbijanje orgnaizovanog
kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, Višem sudu -
istražnom sudiji u Bijelom Polju, podnijelo je zahtjev za
sprovodjenje istrage protiv: Šućur Radoša, Kalač Isa i Rosić
Miloša, zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo -
zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 4 u vezi stava 3 i
1 Krivičnog zakonika.
Osumnjičenima se stavlja na teret, da
su kao službena lica u Direkciji za šume Pljevlja, krajem 2005. do
polovine 2006.godine, odnosno, Upravi za šume Pljevlja, od početka
novembra 2007.godine do kraja marta 2008.godine i to: Šućur Radoš i
Kalač Iso kao direktori, a Rosić Miloš kao pomoćnik direktora za
opšte i pravne poslove, iskorišćavajući svoj službeni položaj i
prekoračujući granice svog slulžbenog ovlašćenja, suprotno Odluci o
rješavanju stambenih potreba državnih službenika i Pravilniku o
rješavanju stambenih potreba zaposlenih, ne poštujući kriterijume za
dodjelu stambenih kredita, na štetu Direkcije, odnosno Uprave za
šume Pljevlja, za sebe i još sedam lica pribavili imovinsku korist u
ukupnom iznosu od 233.000,00€.
Rješenjem
istražnog sudije Višeg suda u Bijelom Polju, osumnjičenima je
odredjen pritvor od 30 dana.
VRHOVNI DRŽAVNI
TUŽILAC
Ranka Čarapić
Podgorica,
01. april 2009.g.
SAOPŠTENJE
Vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić sa saradnicima učestvovaće u
radu regionalne konferencije Vrhovnih državnih tužilaca i tužilaca
za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Bivšoj
Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i Srbiji, koja će se održati u
Briselu 2. i 3. aprila 2009. godine.
Konferencijom će predsjedavati glavni tužilac Međunarodnog krivičnog
suda za bivšu Jugoslaviju Serž Bramerc i povjerenik Evropske Unije
za proširenje Oli Ren.
Na
dvodnevnoj konferenciji Vrhovni državni tužioci i tužioci za ratne
zločine regiona razmijeniće informacije o statusu suđenja i istaga
u predmetima ratnih zločina i pitanja vezana za međudržavnu
saradnju u ovoj oblasti.
Cilj je
konferencije da dodatno učvrsti regionalnu saradnju započetu
novembra 2004. godine na Paliću, a nastavljenu sastancima na
Brionima, u Mostaru i Novom Sadu.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka Čarapić
Podgorica, 31,
mart
2009.g.
Nastavljajući praksu informisanja javnosti o najznačajnijim odlukama
državnog tužilaštva, dajem sljedeće
SAOPŠTENJE
Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, Odjeljenje za
suzbijanje orgnaizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih
zločina, podiglo je optužnicu protiv: Gvozdenović Miodraga,
Todorović Izabele, Ostojić Zorana, Lukić Aleksandra, Jović Slavice,
Milošević Miomira, Vitić Zorice, Nenadić Zore, Papić Rajke,
Perajković Dragana i Dabanović Radmile, zbog krivičnog djela -
zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 4 u vezi stava 3 i
1, krivičnog djela - zloupotreba ovlašćenja u privredi iz
člana 276 stav 2 u vezi stava 1 tačka 3 i krivičnog djela -
nesavjestan rad u službi iz člana 417 stav 3 u vezi stava 2 i 1
Krivičnog zakonika.
Protiv okrivljenih Gvozdenović Miodraga, Todorović
Izabele, Ostojić Zorana, Lukić Aleksandra i Jović Slavice,
predloženo je produženje pritvora.
Okrivljenima je stavljeno na teret da su u vremenu od
početka 2002. do kraja 2006.godine u Baru, u svojstvu odgovornih
lica AD Luka Bar i to okrivljeni: Gvozdenović Miodrag kao izvršni
direktor, Todorović Izabela kao finansijski direktor, Ostojić Zoran
kao predsjednik Sindikata AD Luke Bar, Lukić Aleksandr kao glavni
dispečer drumskog saobraćaja i potpredsjednik Sindikata AD Luka Bar,
Jović Slavica kao blagajnik, Milošević Miomir, kao referent
blagajničkog poslovanja, Vitić Zorica kao glavni referent za obračun
zarada i blagajničko poslovanje, Papić Rajka kao rukovodilac službe
za finansijsku operativu i referent naplate u sektoru finansija,
Nenadić Zora kao projektant aplikacija, Perajković Dragan kao
rukovodilac radne jedinice finansija i Dabanović Radmila, kao
blagajnica, iskorišćavanjem službenog položaja i prekoračenjem
granica službenog ovlašćenja, na štetu AD Luke Bar sebi i drugima
pribavili imovinsku korist u iznosu od 1.158.980,00€, da su u
namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi za AD Luku Bar,
uskratili Budžetu Crne Gore sredstva koja predstavljaju javni
prihod - porez u ukupnom iznosu od 313.529,11€, te nesavjesnim radom
u službi nanijeli imovinsku štetu AD Luci Bar u iznosu od
168.114,73€.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka Čarapić
Podgorica, 21. mart 2009.g.
Nastavljajući praksu informisanja javnosti o najznačajnijim odlukama
državnog tužilaštva, dajem sljedeće
SAOPŠTENJE
I
Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, Odjeljenje za
suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih
zločina, istražnom sudiji Višeg suda u Podgorici i Bijelom Polju,
podnijelo je zahtjev za sprovodjenje istrage protiv Vukić Mirsada
i Šćekić Blagoja, oba službenici Uprave policije Crne Gore,
zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo - primanje mita
iz člana 423 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, a osumnjičenog
Vukić Mirsada i zbog krivičnog djela - zloupotreba službenog
položaja iz člana 416 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Oba osumnjičena se nalaze u pritvoru po rješenju
istražnog sudije, a na teret im se stavlja da su zahtijevali i
primili imovinsku korist za sebe, da u okviru službenih ovlašćenja
ne izvrše službenu radnju koju su inače morali izvršiti, dok se
osumnjičenom Vukiću stavlja na teret i to, da je nevršenjem službene
dužnosti, četvorici gradjana pribavio korist, obezbjedjujući im
privilegiju koju ne bi imali da je Vukić postupao u skladu sa svojim
službenim ovlašćenjima.
II
Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, Odjeljenje za
suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih
zločina, sudiji Višeg suda u Podgorici podnijelo je zahtjev za
proširenje istrage protiv Brisković Pavla i Gazivoda
Radomira, inspektora za gradjevinarstvo, Tahiri Ruzhdia,
nadzornika za gradjevinarstvo, zaposlenih kod Sekretarijata za
inspekcijske poslove Skupštine opštine Ulcinj, zbog osnovane sumnje
da su izvršili krivično djelo - primanje mita iz člana 423 stav 1
Krivičnog zakonika Crne Gore, tako što su i tokom 2007.godine,
vršeći kontrolu i nadzor u oblasti izgradnje gradjevinskih objekata
na području opštine Ulcinj od investitora na objektima čija je
izgradnja započeta bez odobrenja za gradjenje, zahtijevali i primili
novac, da u okviru svojih ovlašćenja ne izvrše službenu radnju koju
su morali izvršiti.
Zahtjev za proširenje podnijet je protiv još jednog lica
- Redža Isljama, samostalnog savjetnika II kod Uprave za
nekretnine, Područne jedinice Ulcinj, zbog osnovane sumnje da je
izvršio dva krivična djela - primanje mita iz člana 423 stav 1
Krivičnog zakonika Crne Gore. Osumnjičenom se stavlja na teret da je
zahtijevao i primio mito, da u okviru svog službenog ovlašćenja ne
izvrši službenu radnju koju bi inače morao izvršiti.
III
Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, Odjeljenje za
suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih
zločina, nastavilo je postupak prikupljanja potrebnih obavještenja u
predmetu koji je formiran povodom Izvještaja Službe interne revizije
a.d. Lovćen osiguranje-Podgorica, tako što je Upravi policije,
Sektoru kriminalističke policije u Podgorici, dostavilo novi zahtjev
za prikupljanje potrebnih obavještenja. Od policije se traži da u
svojstvu gradjana pozove i sasluša odredjeni broj odgovornih lica
a.d. Lovećn osiguranje u Podgorici, d.o.o. "Tilmont" u Podgorici,
d.o.o. "Internorma" u Podgorici, a.d. "Fabeg" u Beogradu, d.o.o.
"Eurokolor" u Podgorici, Zavarovalnice OD "Triglav" te nakon toga
izvrši provjeru odredjene dokumentacije i izuzme je za potrebe
daljeg postupka.
Upravi za nekretnine Crne Gore, upućen je zahtjev da iz
reda svojih stručnih lica, odredi potreban broj stručnih lica koja
će izvršiti procjenu vrijednosti predmeta spornih ugovora, kako bi
državno tužilaštvo imalo valjane podatke za donošenje daljih odluka
u ovom predmetu.
IV
Tužilački savjet je na sjednici održanoj 17. marta
2009.godine utvrdio predlog za imenovanje Miroljuba Banovića, na
funkciju Osnovnog državnog tužioca u Pljevljima, i donio odluku o
imenovanju:
- Suzane Milić i Željka Tomkovića, za zamjenike višeg
državnog tužioca u Podgorici;
- Sanje Jovićević, za zamjenika osnovnog državnog
tužioca u Podgorici;
- Duška Milanovića, za zamjenika osnovnog državnog tužioca
Cetinju i
- Maje Šćepanović, za zamjenika osnovnog državnog
tužioca u Kolašinu.
Svi imenovani zamjenici dana 17. marta 2009.godine
poližili su zakletvu pred Tužilačkim savjetom i time stupili na
dužnost.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka Čarapić
Podgorica, 10. mart 2009.g.
Nastavljajući praksu informisanja javnosti o
najznačajnijim odlukama državnog tužilaštva, dajem sljedeće
SAOPŠTENJE
Vrhovno
državno tužilaštvo Crne Gore, Odjeljenje za suzbijanje orgnaizovanog
kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, istražnom sudiji
Višeg suda u Podgorici, podnijelo je zahtjev za sprovodjenje istrage
protiv Spahić Arifa, sudije Višeg suda u Bijelom Polju,
zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo - primanje mita u
produženom trajanju iz člana 423 stav 3 u vezi stava 1 u vezi člana
49 Krivičnog zakonika, Ljuca Džemala, sekretara Skupštine
opštine Bijelo Polje zbog osnovanje sumnje da je izvšrio krivično
djelo - primanje mita putem pomaganja, u produženom trajanju, iz
člana 423 stav 3 u vezi stava 1 u vezi člana 25 i 49 Krivičnog
zakonika i Brčvak Nedžada, zbog osnovane sumnje da izvršio
krivično djelo - davanje mita u produženom trajanju iz člana 424
stav 1 u vezi člana 49 Krivičnog zakonika.
Specijalni
tužilac je, istražnom sudiji Višeg suda u Podgorici predložio
odredjivanje pritvora protiv osumnjičenog Brčvak Nedžada, dok se
osumnjičeni Spahić Arif i Ljuca Džemal, po odluci istražnog sudije
Višeg suda u Podgorici, već nalaze u pritvoru.
Dokazi i
podaci prikupljeni u pretkrivičnom postupku upućuju na osnovanu
sumnju da se kriminalna djelatnost osumnjičenih lica odnosila na
krivični predmet K.br.42/08, sa kojim je kod Višeg suda u Bijelom
Polju bio zadužen osumnjičeni Spahić Arif, kao sudija i predsjednik
krivičnog vijeća. Osumnjičeni Spahić je, u ovom predmetu, zahtijevao
i primio obećanje poklona od osumnjičenog Brčvak Nedžada, u čemu mu
je umišljajno pomogao osumnjičeni Ljuca Džemal. Pokloni su
zahtijevani i obećani, u više navrata radi izvršenja više službenih
radnji u ovom krivičnom postupku, koje se nijesu smjele izvršiti.
Cilj je bio, da se licu optuženom u ovom krivičnom predmetu odmjeri
što blaža kazna i da mu se omogući bjekstvo - do čega je i došlo.
Novčani iznos zahtijevanog i obećanog mita, iznosio je 3.500 € za
što blaže kažnjavanje, 3.500 € za ukidanje pritvora i 10.000 € za
slučaj da kazna zatvora bude ispod tri godine.
VRHOVNI DRŽAVNI
TUŽILAC
Ranka Čarapić
Podgorica,
06. mart 2009.g.
SAOPŠTENJE
Dana 27. februara 2009.godine, u vremenu od 14,00 do 15,30 časova, u
Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore, u prisustvu specijalnog
tužioca, Stojanke Radović, razgovarala sam sa dr Milanom Popovićem,
profesorom Pravnog fakulteta u Podgorici.
Povod je bio autorski tekst objavljen dana 26. januara 2009.godine u
dnevnom listu "Vijesti" pod naslom "Revolucionari", a pravni osnov
za upućeni poziv - ovlašćenje sadržano u članu 243 stav 2 Zakonika o
krivičnom postupku.
U skladu sa planom aktivnosti Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore,
poziv za razgovor prof. Popoviću, koji mu nije mogao biti uručen,
prvi put je upućen 13. februara ove godine, a drugi put, opet u
skladu sa planiranim aktivnostima Vrhovnog državnog tužioca Crne
Gore, 25. februara ove godine. Dakle, nije bilo posebne hitnosti u
postupanju državnog tužilaštva, o kojoj je u javnosti bilo govora
povodom ovog razgovora.
Mediji su prenijeli izjavu prof. Popovića, da je razgovor sa
Vrhovnim državnim tužiocem Crne Gore vodjen profesionalno i
korektno, da nije sniman, niti u njegovom prisustvu bilježen od
strane zapisničara, te da je okončan dogovorom da prof. Popović
sačini pismenu izjavu u kojoj će pretočiti sadržinu našeg razgovora
- što je tačno.
Pozivi gradjanima od strane državnog tužilaštva, radi pružanja
odredjenih podataka nijesu pravilo, ali ni izuzetak u radu državnih
tužilaca. Koriste ih uvijek kada procijene da je to najpodobniji,
najprimjereniji, ili bolje reći, najodmjereniji način da se u
razgovoru sa odredjenom osobom dodje do nekog podatka ili dokaza. I
u ovom slučaju je procijenjeno da je neophodno obaviti razgovor sa
prof. Popovićem, radi pribavljanja relevantnih podataka i saznanja
u vezi sa navodima u autorskom tekstu.
O pozivima za takve razgovore, kao i o njihovoj sadržini, tužilaštvo
u pravilu ne obavještava javnost. Ni o pozivu upućenom prof.
Popoviću, državno tužilaštvo nije i ne bi obavijestilo javnost, kao
što je ne bi obavijestilo ni o sadržini razgovora, jer je ona bila
takva, da po ocjeni tužioca nije nudila ništa značajno za dalje
postupanje državnog tužilaštva.
Kako je o svemu tome javnost već obavijestio prof. Popović, nema
razloga da ovom prilikom i ja ne kažem, da profesor tokom razgovora
nije ponudio ni jedan podatak, ili dokaz koji bi uticao na promjenu
statusa krivičnopravnih slučajeva koje je pomenuo u autorskom
tekstu, kao ni u slučajevima koje je pomenuo tokom razgovora sa
Vrhovnim državnim tužiocem i naknadno, u pisanoj formi.
Podsjetiću javnost, da se svi ovi slučajevi već odavno nalaze u
službenoj evidenciji tužilaštva, u odgovarajućim fazama
pretkrivičnog i krivičnog postupka, ili su već okončani.
Takodje, profesor nije ponudio ni jedan podatak ili dokaz u prilog
njegove tvrdnje o postojanju "brojnih i ozbiljnih indicija o
povezanosti organizovanog kriminala sa dijelom vlasti na čelu sa
najmoćnijim čovjekom Crne Gore", kojim bi se ove "brojne i ozbiljne
indicije" dovele do nivoa osnovane sumnje ili se približile tom
stepenu, i time dao mogućnost državnom tužiocu da preduzme radnje u
skladu sa svojim ovlašćenjima.
S ozbirom na sve ove činjenice, koje nije negirao ni prof. Popović,
iznenadjena sam javnom kampanjom, koja se vodi i podstiče protiv
državnog tužilaštva, a samo zbog toga, što se Vrhovni državni
tužilac "usudio" da "profesionalno i korektno", a zapravo zakonito,
vrši svoja ovlašćenja. Kampanjom, u kojoj se bez ikakvog osnova, čak
suprotno i osjećanju samog prof. Popovića, profesor želi predstaviti
žrtvom nasilja Vrhovnog državnog tužioca nad njegovom slobodnom
misli.
Profesionalni odnos prema funkciji koju vršim, ne dopušta mi da
iznosim lične utiske koje sam ponijela iz ovog razgovora, kao ni da
se upuštam u ocjenu ciljeva i razloga za apsolutno neprimjereni
javni pritisak koji se već više dana na razne načine vrši prema
državnom tužilaštvu, ali me obavezuje da saopštim, da ću kao Vrhovni
državni tužilac Crne Gore, čuvajući svoj i integritet institucije
kojom rukovodim, nastaviti da vršim funkciju koristeći sva zakonska
ovlašćenja, pri tom čuvajući zakonom propisanu samostalnost i
nezavisnost državnog tužilaštva.
Ocjenjujući da je Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore zbog
zakonitog vršenja svoje funkcije izloženo neuobičajenom pritisku
dijela javnosti, o svom vidjenju ovog slučaja, informisaću i
predstavnike medjunarodnih institucija u Crnoj Gori.
Molim da ovo saopštenje bude objavljeno integralno u medijima koji
ga preuzmu.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka Čarapić
Podgorica, 04. mart 2009.g.
SAOPŠTENJE
Vrhovni državni tužilac Crne Gore je za vršioca dužnosti
osnovnog državnog tužioca u Baru, postavio Milenka Magdelinića,
osnovnog državnog tužioca u Rožajama, a za vršioca dužnosti osnovnog
državnog tužioca u Rožajama, Hajrana Kalača zamjenika osnovnog
državnog tužioca u Rožajama.
Ocjenjujući da je u osnovnom državnom tužilaštvu u Baru
dovedeno u pitanje redovno vršenje tužilačke funkcije, u ovo
tužilaštvo su, radi pomoći, upućeni zamjenik Višeg državnog tužioca
u Bijelom Polju, Višnja Medojević i zamjenik Višeg državnog tužioca
u Podgorici, Ljiljana Lakić.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka Čarapić
Podgorica, 03. mart 2009.g.
Nastavljajući praksu
informisanja javnosti o najznačajnijim odlukama državnog tužilaštva, dajem sljedeće
SAOPŠTENJE
Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, Odjeljenje za
suzbijanje orgnaizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina,
istražnom sudiji Višeg suda u Podgorici, podnijelo je zahtjev za sprovodjenje istrage sa predlogom za odredjivanje pritvora
protiv 36 lica - 22 državljanina
Crne Gore, 13 državljana Republike
Albanije i jednog lica bez državljanstva, zbog osnovane sumnje da su izvršili
krivično djelo - zločinačko udruživanje
iz člana 401 stav 3 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika i neovlašćenja proizvodnja, držanje i
stavljanje u promet opojnih droga iz člana 300 stav 3 Krivičnog zakonika. Pravosudnim organima Crne Gore, od ovih lica
nedostupno je samo pet albanskih
državljana koji imaju prebivalište na teritoriji Republike Albanije.
Djelujući na organizovan način, kao više kriminalnih grupa,
u medjunarodnim razmjerama, osumnjičeni su od 12. novembra 2008.godine na
dalje, radi sticanja dobiti, nabavljali opojnu drogu "marihuanu -
skank" u Republici Albaniji, prenosili je na teritoriju Crne Gore, potom na
teritoriju Bosne i Hercegovine, Republike Srbije i Republike Hrvatske a preko teritorije
ovih država i na druge destinacije.
Tokom pretkrivičnog postupka prikupljeni su dokazi i podaci
da su osumnjičeni u dosadašnjoj kriminalnoj djelatnosti neovlašćeno stavili u
promet više stotina kilograma opojne droge.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka Čarapić
Podgorica, 22. februar 2009.g.
Nastavljajući praksu
informisanja javnosti o najznačajnijim odlukama državnog tužilaštva, dajem sljedeće
SAOPŠTENJE
Vrhovno državno tužilaštvo Crne
Gore, Odjeljenje za suzbijanje orgnaizovanog kriminala, korupcije, terorizma i
ratnih zločina, istražnom sudiji Višeg suda u Podgorici, podnijelo je zahtjev
za sprovodjenje istrage sa predlogom za odredjivanje pritvora protiv Brisković
Pavla i Gazivoda Radomira, inspektora za gradjevinarstvo, te Tahiri Ruzhdie
nadzornika za gradjevinarstvo, zaposlenih kod Sekretarijata za inspekcijske
poslove Skupštine opštine Ulcinj, zbog osnovane sumnje da su izvršili više krivičnih djela -
primanje mita iz člana 423 stav 1 Krivičnog zakonika.
Osumnjičenim se stavlja na teret, da
su vršeći kontrolu i nadzor u oblasti izgradnje gradjevinskih objekata na
području Opštine Ulcinj, od investitora, vlasnika i preduzimača gradjevinskih
radova, na objektima čija je izgradnja započeta bez odobrenja za gradjenje,
zahtijevali ili primili novac da u okviru svojih ovlašćenja ne izvrše službene
radnje koje su morali izvršiti.
VRHOVNI DRŽAVNI
TUŽILAC
Ranka Čarapić
TUŽILAČKI
SAVJET
Podgorica, 16. februar 2009.g.
SAOPŠTENJE
Tužilački savjet je na sjednicama održanim 10. i 16. februara
2009.godine utvrdio predloge za imenovanje
sedam zamjenika Višeg državnog tužioca u Podgorici i Bijelom Polju i 10
zamjenika osnovnih državnih tužilaca u Nikšiću, Bijelom Polju, Pljevljima,
Herceg Novom, Ulcinju i Beranama.
Za zamjenike Višeg državnog tužioca u
Podgorici imenovani su: Vladimir Gilić, Olivera Ražnatović,Veljko Rutović i
Ljiljana Lakić, a za zamjenike Višeg državnog tužioca u Bijelom Polju: Višnja
Medojević, Hasan Lukač i Milica Rmandić.
Za zamjenike Osnovnog državnog
tužioca u Nikšiću imenovani su: Vesna Krivokapić, Dragan Karadžić i Sofija
Lukovac, za zamjenike Osnovnog državnog tužioca u Bijelom Polju: Katarina
Kljajević i Rasim Jašarović, za zamjenike Osnovnog državnog tužioca u
Pljevljima: Božidarka Gačević i Veljko Djurović, za zamjenika Osnovnog državnog
tužioca u Herceg Novom imenovana je Nada Pavlović, za zamjenika Osnovnog
državnog tužioca u Ulcinju, Feriha Muratović i za zamjenika Osnovnog državnog
tužioca u Beranama, Jadranka Mićović.
Svi imenovani zamjenici dana 16.
februara 2009.godine poližili su zakletvu pred Tužilačkim savjetom i time
stupili na dužnost.
P
R E D S J E D N I K
TUŽILAČKOG SAVJETA
Ranka Čarapić
Podgorica, 09. februar 2009.g.
Povodom tekstova
objavljenih dana 08. februara 2009.godine u dnevnom listu "Vijesti" pod
naslovom "Otac ubijenog napustio sudnicu" i dnevnom listu
"Dan" pod naslovom "Svjedočio otac optuženog", radi
pravilnog i potpunog informisanja javnosti, Vrhovno državno tužilaštvo Crne
Gore, daje sljedeće
S A O P Š T E NJ E
Dana 15. septembra 2008.godine, Vujović Dragan iz
Podgorice, otac optuženog Vujović Ivana, Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore
je podnio krivičnu prijavu, protiv Osnovnog državnog tužioca u Kotoru, Borisa
Savića, predsjednika Osnovnog suda u Kotoru i ovlašćenog inspektora Uprave
policije - Područne jedinice Budva, zbog krivičnih djela: zloupotreba službenog položaja iz člana 416
stav 1 i 2 Krivičnog zakonika (KZ), nesavjestan rad u službi iz člana 417 stav
1 i 2 KZ i primanje mita iz člana 423 stav 1 KZ. U krivičnoj prijavi je naveo
da "postoji osnovana sumnja da zbog primanja 5.000 € i obećane koristi od
još 5.000 € za sebe, navedena lica nijesu izvršila službene radnje koje su
morali izvršiti u okviru svojih službenih ovlašćenja", a u njenoj dopuni, od 19. decembra 2008.godine, da je u saznanju da je primalac mita tužilac
Boris Savić.
Provjeravajući temeljno navode ove krivične prijave,
Vrhovno državno tužilaštvo - Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala,
korupcije, terorizma i ratnih zločina nije došlo do podataka ili dokaza koji bi
upućivali na postojanje prijavljenih krivičnih djela. Zato je, u skladu sa zakonskim
ovlašćenjima, dana 30. januara 2009.godine, pismeno zahtijevalo od Vujović
Dragana, kao podnosioca krivične prijave, da tužilaštvu pruži podatke ili
dokaze na kojima zasniva svoje tvrdnje da je osnovni državni tužilac, Boris
Savić, primio mito.
Podnosilac krivične prijave nije odgovorio na zahtjev
tužilaštva, ali je 07. februara 2009.godine, prema navodima štampe, na glavnom
pretresu pred Višim sudom u Podgorici, u krivičnom postupku koji se vodi protiv
njegovog sina Vujović Ivana, zbog krivičnog djela - ubistvo izvršenog na štetu
Savović Radomira, u svojstvu svjedoka izjavio,
da svoje saznanje da je tužilac Boris Savić primio mito, zasniva na razgovoru
koji je imao sa sada pokojnim Savović Radomirom, a nakon dogadjaja u kojem je
povrijedjen njegov sin.
Za tužilaštvo je indikativno da Vujović Dragan ovo
svoje saznanje prvi put saopštava na
glavnom pretresu, pozivajući se na navodni razgovor sa sada pokojnim Savović
Radomirom, te da ove podatke prethodno nije iznio u podnesenoj krivičnoj
prijavi i njenoj dopuni.
Bez obzira na to, Vrhovno državno tužilaštvo poziva
Vujović Dragana, da tužilaštvu stavi na raspolaganje sve podatke i dokaze na
kojima zasniva svoje tvrdnje da je tužilac Savić, primio mito.
Podaci su tužilaštvu neophodni za donošenje odluke po
krivičnoj prijavi, jer se iznijetim a nepotvrdjenim navodima, vrijedja ugled
državnotužilačke organiziacije, profesionalni i lični integritet osnovnog
državnog tužioca u Kotoru - Borisa Savića.
VRHOVNI DRŽAVNI
TUŽILAC
Ranka Čarapić
Nastavljajući praksu pružanja informacija o radnjama koje državno
tužilaštvo preduzima u predmetima, za koje postoji naglašeno interesovanje
javnosti, Vrhovni državni tužilac Crne Gore, daje sljedeće
S A O P Š T E NJ E
1.
Centralna Banka Crne Gore je dana 11. decembra 2008. godine, informisala
Vrhovnog državnog tužioca o problemima u poslovanju Prve
banke Crne Gore a.d. Podgorica - osnovana 1901. godine i
ukazala na postojanje osnova sumnje, da su odgovorna lica u ovoj banci,
nezakonitim postupanjem, ugrozila prava svojih deponenata i povjerilaca. Uz
informaciju je dostavljen i određeni broj materijalnih dokaza.
Nakon proučavanja
dostavljene informacije i dokaza, predmet sam, sa uputstvom, dostavila
Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih
zločina.
Postupajući po dobijenom
uputstvu, Odjeljenje je pokrenulo postupak za prikupljanje potrebnih
obavještenja. Od Centralne banke Crne
Gore je zahtjevalo, da u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, sačini detaljan izvještaj o poslovanju Prve banke od početka 2006. do kraja
2008. godine i da ga u najkraćem roku dostavi Vrhovnom državnom tužilaštvu -
Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih
zločina, radi preduzimanja daljih radnji u pravcu utvrđivanja, eventualne
krivične odgovornosti odgovornih lica u Prvoj
banci.
2. Postupajući po uputstvu
Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, Odjeljenje za suzbijanje organizovanog
kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, pokrenulo je i postupak za
prikupljanje potrebnih obavještenja povodom Izvještaja Službe interne revizije "LOVĆEN" osiguranja AD
Podgorica od 05. decembra 2008. godine i Izvještaja Uprave za sprečavanje
pranja novca i finansiranje terorizma od 12. januara 2009. godine.
U cilju utvrđivanja
eventualne krivične odgovornosti odgovornih lica, Upravi policije Crne Gore -
Sektoru kriminalističke policije, date su detaljne instrukcije za provjeru
poslovanja AD "LOVĆEN"
osiguranja, DOO "TILMOND"
i DOO
"INTERNORMA". Postupak provjere je u toku.
3. Povodom krivične
prijave Mreže za afirmaciju nevladinog sektora - MANS, protiv Svetozara
Marovića, Dragana Marovića i pravnih lica "MIRAX
GROUP" sa sjedištem u Moskvi, "MIRAX
BALKAN" sa sjedištem u
Podgorici i izvršnog direktora ove
kompanije Viacheslava Leybmana, Vrhovno državno tužilaštvo je saopštenjima
od 08. maja i 31. jula 2008. godine, informisalo javnost
o radnjama koje je preduzelo postupajući po ovoj krivičnoj prijavi.
Zbog složenosti, predmet
se i dalje nalazi u fazi prikupljanja potrebnih obavještenja. Zahtjevi za
dodatnim informacijama, upućeni su Upravi policije i Ministarstvu za ekonomski
razvoj.
U toku postupka
prikupljanja potrebnih obavještenja, sva pozvana lica saslušana su u svojstvu
građana. Dakle, nijednom licu, ni u policiji, ni u tužilaštvu još uvijek nije
dat status "osumnjičenog".
Podgorica,
21. januar 2009.g.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka Čarapić
VRHOVNO
DRŽAVNO TUŽILAŠTVO
Podgorica, 19. januar 2009.g.
Na osnovu člana 105
Zakona o državnom tužilaštvu, Vrhovni državni tužilac Crne Gore daje sljedeće
S A O P Š T E NJ E ZA JAVNOST
-I-
Vrhovno
državno tužilaštvo, Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala,
korupcije, terorizma i ratnih zločina, podiglo je optužnicu sa predlogom za
određivanje pritvora protiv devet lica zbog ratnog zločina koji je u javnosti
poznat kao "DEPORTACIJA
MUSLIMANA"
Optuženi
su: Boško Bojović, pomoćnik ministra
Unutrašnjih poslova Crne Gore za državnu bezbjednost, Milisav Marković pomoćnik ministra Unutrašnjih poslova Crne Gore za
javnu bezbjednost, Radoje Radunović,
načelnik sektora za poslove bezbjednosti Službe državne bezbjednosti u Herceg
Novom, Duško Bakrač, operativni radnik u Sektoru ove službe, Božidar Stojović, rukovodilac
Sektora za poslove službe državne bezbjednosti u Ulcinju, te Milorad Ivanović, načelnik
Centra bezbjednosi u Herceg Novom,
Milorad Šljivančanin, komandir
Stanice milicije u Herceg Novom, Branko
Bujić, načelnik Centra Bezbjednosti u Baru i Sreten
Glendža, načelnik Odjeljenja
bezbjednosti Ulcinj - zbog krivičnog
djela - ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142 stav 1 Krivičnog
zakona Savezne Republike Jugoslavije.
Okrivljenim
je stavljeno na teret, da su tokom maja mjeseca 1992. godine u Podgorici,
Herceg Novom, Baru i Ulcinju, kršeći pravila međunarodnog prava, vršili
nezakonito preseljavanje civilnog stanovništva - državljana Bosne i
Hercegovine, muslimanske i srpske nacionalnosti koji su imali status
"izbjeglice", na način što su izvršavajući naredbu tadašnjeg
misnistra Unutrašnjih poslova, pokojnog Bulatović Pavla, zajedničkim
aktivnostima Službe državne i Službe javne bezbjednosti, protivpravno lišili
slobode i u više navrata prinudno preselili 79 lica, državljana Bosne i
Hercegovine i predali ih radnicima Sekretarijata za unutrašnje poslove Sokolac,
Srebrenica i Foča, kao i Kazneno-popravnom domu Foča.
S obzirom,
da krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, predstavlja tešku
povredu normi međunarodnog prava i da je u Krivičnom zakonu inkriminisano kao
jedno od najtežih krivičnih djela, Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore,
Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih
zločina je, shodno članu 148 stav 1 tačka 4 Zakonika o krivičnom postupku,
predložilo određivanje pritvora, pritom posebno cijeneći teške okolnosti pod
kojima je djelo izvršeno i veoma teške posljedice ovog ratnog zločina.
Predmet
ratnog zločina, koji je u javnosti poznat kao "slučaj Bukovica", još uvijek se nalazi u postupku istrage kod
Višeg suda u Bijelom Polju, po zahtjevu za dopunu, koji je podnijelo Odjeljenje
za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka Čarapić
VRHOVNO
DRŽAVNO TUŽILAŠTVO
TUŽILAČKI SAVJET
TS. broj 69/08
Podgorica, 01. decembar
2008.g.
OBAVJEŠTENJE
MEDIJIMA
Imenovani zamjenik Višeg državnog
tužioca u Bijelom Polju Nada
Bugarin i zamjenik Osnovnog državnog
tužioca u Kotoru Danka Živković, polagaće zakletvu pred Tužilačkim savjetom,
dana 01. decembra 2008.godine u 14,30
časova – Kabinet Vrhovnog državnog tužioca u Podgorici, ul. Slobode br.20.
Pozivamo vas da radi informisanja javnosti
pratite ovaj dogadjaj.
ZAMJENIK P R E D S J E D N I K A
TUŽILAČKOG SAVJETA
Veselin
Vučković
VRHOVNO
DRŽAVNO TUŽILAŠTVO
TUŽILAČKI SAVJET
TS. broj 69/08
Podgorica, 01. decembar
2008.g.
SAOPŠTENJE
Tužilački savjet je na IV
sjednici utvrdio predlog za imenovanje Osnovnog
državnog tužioca u Bijelom Polju, donio odluku o imenovanju jednog zamjenika Višeg
državnog tužioca u Bijelom Polju i jednog zamjenika Osnovnog državnog tužioca u
Kotoru.
Odlučeno je da se Skupštini Crne
Gore uputi predlog da se za Osnovnog državnog tužioca u Bijelom Polju imenuje Mirko
Bulatović, dosadašnji Osnovni državni tužilac u Bijelom Polju.
Tužilački savjet je donio odluku da se za zamjenika višeg državnog tužioca u
Bijelom Polju imenuje Nada Bugarin i za zamjenika osnovnog državnog tužioca u Kotoru
Danka Živković.
Imenovani zamjenici stupiće na
dužnost nakon polaganja zakletve pred Tužilačkim savjetom, koja će se održati 01. decembra 2008.godine,
u 14,30 časova u Podgorici.
ZAMJENIK P R E D S J E D N I KA
TUŽILAČKOG SAVJETA
Veselin Vučković
C R N
A G O R A
VRHOVNO
DRŽAVNO TUŽILAŠTVO
Podgorica,
27.11.2008. g.
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Više državno
tužilaštvo u Podgorici, nakon završene istrage, pred Višim sudom u Podgorici,
26. novembra 2008. godine podiglo je optužnicu protiv tri ljekara Kliničkog
centra Crne Gore, i to protiv okrivljenog Lazarević Gorana zbog krivičnog djela
nesavjesno pružanje ljekarske pomoći iz člana 290 stav 1 Krivičnog zakonika i
protiv okrivljenih Mirović Ranka i Kastratović Dragoljuba zbog krivičnog djela
teško djelo protiv zdravlja ljudi iz člana 302 stav 2 u vezi člana 290 stav 1
Krivičnog zakonika povodom događaja od 29.01.2007. godine, kada je u tom Centru
došlo do smrti Fetić Almere i njenog novorođenčeta.
VRHOVNI
DRŽAVNI TUŽILAC CRNE GORE
Ranka Čarapić
Po ovlašćenju zamjenik Vrhovnog državnog tužioca
Tatjana Marković
UDRUŽENJE DRŽAVNIH TUŽILACA CRNE GORE
Broj 11/08
Podgorica
20.11.2008.g
Državni
tužioci i zamjenici državnih tužilaca Crne Gore, na «Danima državnih tužilaca»
održanim 01. i 02.novembra 2008.godine u Baru, na temu «Pravosudna
reforma-organizacija i nadležnost državnih tužilaca», u okviru koje je
razmatran Nacrt Zakonika o krivičnom postupku, usvojili su sljedeće
Z A K LJ U Č K E
1.
Državni tužioci podržavaju dalju reformu pravosudja kojom se mijenja
organizacija i nadležnost državnih tužilaca i vrši dalje usaglašavanje
krivično-procesnog zakonodavstva u ovoj oblasti sa medjunarodnim standardima.
2. Državni tužioci traže da radna
grupa, prije dostavljanja Vladi Crne Gore, razmotri tekst Nacrta Zakonika o
krivičnom postupku, obzirom da sadrži odredjena rješenja nepoznata članovima
radne grupe iz državnih tužilaštava, a koja su veoma značajna za efikasno
vršenje funkcija državnog tužilaštva i uspješno vodjenje krivičnog postupka.
3. Državni tužioci podržavaju nove
institute proširenog oduzimanja imovinske koristi i obrnutog tereta
dokazivanja, propisane u Nacrtu Zakonika o krivičnom postupku, ocjenjujući da
će se njima obezbijediti cjelovito propisivanje osnova za primjenu, postupka za
oduzimanje imovinske koristi pribavljene izvršenjem krivičnog djela i zaštita
opštih interesa društva usmjerenih ka efikasnijem suzbijanju krivičnih djela,
naročito krivičnih djela korupcije i organizovanog kriminala.
Udruženje
ocjenjuje, da je uvodjenje ovih instituta opravdano, kako sa stanovišta
pravičnosti, tako i s ozbzirom na uporedna iskustva.
4. Udruženje državnih tužilaca
podržava koncept tužilačke istrage, kojim se proširuje nadležnost državnih
tužilaca, jača njihova odgovornost i obezbjedjuje efikasnije gonjenje učinilaca
krivičnih djela.
Radi uspješnog vršenja funkcija
propisanih Nacrtom Zakonika o krivičnom postupk, državni tužioci traže da se,
prije početka primjene novih rješenja, obezbijede sredstva za kadravsko
jačanje, prostorno i materijalno-tehničko opremanje Državnog tužilaštva Crne
Gore.
5. Državni tužioci odlučno se zalažu
za poštovanje i dalju afirmaciju Etičkog kodeksa kao skupa etičkih-moralnih
normi ponašanja nosilaca tužilačke funkcije.
PREDSJEDNIK UDRUŽENJA
Veselin Vučković
TUŽILAČKI SAVJET
Podgorica, 07. novembar
2008.g.
OBAVJEŠTENJE
MEDIJIMA
Novoimenovani zamjenici osnovnih
državnih tužilaca u Podgorici, Rožajama i Plavu, Zorica Lučić, Ana Radović,
Ivan Medojević, Armin Selmanović i Drita
Rugovac, pred Tužilačkim savjetom, polagaće zakletvu dana 08. novembra
2008.godine u 11,00 časova - Svečana
sala Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore
- Podgorica, ul. Slobode br.20.
Pozivamo vas, da radi informisanja javnosti
pratite ovaj dogadjaj.
P
R E D S J E D N I K
TUŽILAČKOG
SAVJETA
Ranka Čarapić
TUŽILAČKI SAVJET
Podgorica, 07. novembar
2008.g.
SAOPŠTENJE
Tužilački savjet je 06. novembra 2008.godine održao treću
sjednicu, na kojoj je utvrdio predlog za
imenovanje višeg državnog tužioca u Podgorici i donio odluku o imenovanju pet
zamjenika osnovnih državnih tužilaca.
Odlučeno je da se Skupštini Crne
Gore uputi predlog da se za višeg državnog tužioca u Podgorici imenuje Vesna
Jovićević, zamjenik višeg državnog tužioca u Podgorici i vršilac dužnosti višeg
državnog tužioca u Podgorici.
Tužilački savjet je donio
odluku da se za zamjenike osnovnog
državnog tužioca u Podgorici imenuju: Zorica Lučić, Ana Radović i Ivan
Medojević, za zamjenika osnovnog državnog tužioca u Rožajama Armin Selmanović i
za zamjenika osnovnog državnog tužioca u Plavu Drita Rugovac.
Imenovani zamjenici stupaju na
dužnost polaganjem zakletve pred Tužilačkim savjetom, koja će se obaviti 08. novembra 2008.godine,
u 11,00 časova u Podgorici.
Tužilački
savjet je donio odluke, da ponovi oglas za izbor jednog zamjenika osnovnog
državnog tužioca u Herceg Novom, da oglasi slobodno mjesto osnovnog državnog
tužioca u Ulcinju i da izvrši oglašavanje mjesta za državne tužioce i zamjenike
državnih tužilaca kojima ističe petogodišnji mandat.
P
R E D S J E D N I K
TUŽILAČKOG
SAVJETA
Ranka Čarapić
Podgorica, 31. oktobar 2008.g.
OBAVJEŠTENJE
ZA MEDIJE
Dana 01. i 02. novembra
2008.godine, u Baru - hotel
"Princess" sa početkom u 10,00 časova, održaće se Dani državnih
tužilaca Crne Gore, na temu "Pravosudna reforma - Organizacija i
nadležnost državnih tužilaca".
Vrhovno državno
tužilaštvo i Udruženje državnih tužilaca Crne Gore, pozivaju vas, da radi
informisanja javnosti pratite ovaj dogadjaj.
Program rada Dana
državnih tužilaca Crne Gore nalazi se na web stranici Vrhovnog državnog
tužilaštva Crne Gore www.tuzilastvocg.cg.yu
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka Čarapić
Podgorica,
22. oktobar 2008.g.
REAGOVANJE NA SAOPŠTENJE POKRETA ZA PROMJENE
Povodom autorskog teksta koji je
dana 10. oktobra 2008.godine objavljen u dnevnom listu "Politika",
pod naslovom "Ni opravdanja ni pokrića", razgovarala sam sa
predsjednikom Pokreta za promjene, Nebojšom Medojevićem.
Predmet razgovora bio je dio teksta koji govori
o vezama "visokih čelnika crnogorske UDBE sa narkokartelom koji preko
Turske, Kosova i Crne Gore prebacuje mesečno više od tonu čistog heroina iz
Avganistana prema zemljama Zapadne Evrope". Profesionalni odnos prema
razgovoru koji je obavljen u Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore, u
prisustvu Specijalnog tužioca, ne
dopušta mi da se osvrćem na sadržinu datog Saopštenja.
Razgovor sam obavila koristeći
ovlašćenje iz člana 243 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku, zbog čega nijesam
očekivala dobijenu pohvalu gospodina Medojevića, ali ni insinuacije koje sadrži
Saopštenje.
VRHOVNI
DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka
Čarapić
OSNOVNO DRŽAVNO TUŽILAŠTVO
Podgorica,
18.10. 2008.g.
Na
osnovu člana 243 stav 5 u vezi stava 2 Zakonika o krivičnom postupku, donosim
R J E Š E NJ
E
ODBACUJEM krivičnu prijavu Nevladine organizacije "Mreža
za afirmaciju nevladinog sektora - MANS" u Podgorici, od 17. oktobra
2007.godine, podnesenu protiv Miomira Mugoše i Dragana Djukića zbog krivičnog
djela - zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 4 u vezi stava 3 i 1
Krivičnog zakonika, jer u radnjama prijavljenih nema bitnih elemenata bića
krivičnog djela zbog kojeg su prijavljeni, niti drugog, za koje se gonjenje
preduzima po službenoj dužnosti.
O b r a z l o
ž e nj e
Mreža
za afirmaciju nevladinog sektora - MANS podnijela je krivičnu prijavu protiv
gradonačelnika Podgorice, Miomira Mugoše i direktora Direkcije za imovinu
Opštine Podgorica, Dragana Djukića, zbog sumnje da su zloupotrebom službenog
položaja, omogućili preduzeću "Carine" DOO u Podgorici, da bez javnog
nadmetanja, dokupom, postanu nosioci prava korišćenja na gradskom-gradjevinskom
zemljištu u površini od 15.205m2, svojina Opštine Podgorica, i na taj način im pribavili
imovinsku korist u vrijednosti koja prelazi iznos od 30.000,00€, a Budžetu Glavog
grada materijalnu štetu u istom iznosu.
Radi
provjere krivične prijave, sproveden je predkrivični postupak, tokom kojeg su
prikupljena sva obavještenja neophodna za odluku.
Utvrdjeno
je, da je preduzeće "Carine" postalo nosilac prava korišćenja na
gradskom-gradjevinskom zemljištu - katastarskim parcelama br.2082/17,
br.2082/22, br.2082/14, br.2082/25, br.2082/26 i br.5471/31 Katastarske opštine
Podgorica III, ukupne površine od 15.205
m2, u postupku, koji je sproveden u skladu sa Zakonom o gradjevinskom
zemljištu, Zakonom o planiranju i uredjenju prostora i Odlukom o gradjevinskom
zemljištu Odbora povjerenika Glavnog grada Podgorica.
Dana
01. decembra 2006.godine usvojen je izmijenjeni Detaljni urbanistički plan "Servisno-skladišna
zona uz željezničku prugu". Ovom izmjenom, katastarska parcela u površini
od 3.339m2, na kojoj je pravo svojine imalo preduzeće "Carine",
postala je dio urbanističkih parcela broj 2 i 3 u zoni izmijenjenog DUP-a. Zbog
toga su "Carine" DOO, Direkciji za imovinu Opštine Podgorica,
podnijele zahtjev za dokup 15.205m2 zemljišta u svojini Opštine Podgorica, radi
dokompletiranja urbanističkih parcela 2 i 3 i njihovog privodjenja namjeni u
skladu sa Planom.
Zahtjev
je imao osnov u Zakonu o gradjevinskom zemljištu, koji u članu 22 propisuje, da
su korisnici gradskog-gradjevinskog zemljišta dužni da trpe promjene granica
urbanističkih parcela, pri čemu izjednačava u pravima korisnike gradskog-gradjevinskog
zemljišta. Dakle, svaki korisnik (u konkretnom slučaju "Carine" DOO i
Opština Podgorica) imao je pravo da traži dokompletiranje urbanističke parcele
u cilju njenog privodjenja namjeni.
Zakonom
o planiranju i uredjenju prostora (član 57) propisano je, da urbanistička parcela
mora imati površinu i oblik koji omogućava izgradnju i korišćenje parcela u
skladu sa planskim dokumentom. U konkretnom slučaju, dokompletiranje predmetnih
parcela bilo je neophodno da bi se stvorili uslovi za privodjenje prostora
planiranoj namjeni. Dakle, "Carine" DOO su imale pravo da kao vlasnik katastarske parcele
pokrenu postupak na koji se odnosi zahtjev, a Opština Podgorica, imala je
interes, da izvrši dokompletiranje radi realizacije urbanističkog plana, s obzirom
da u ovom slučaju nije bila zainteresovana da se pojavi kao investitor.
Zahtjev
preduzeća "Carine" DOO je usvojen, pa je gradonačelnik Glavnog grada,
Miomir Mugoša, dana 30. avgusta 2007.godine, donio Odluke o prenosu prava
korišćenja na gradskom-gradjevinskom zemljištu na preduzeće "Carine"
na osnovu kojih je direktor Direkcije za imovinu, Dragan Djukić, dana 04.
septembra 2007.godine, sa preduzećem "Carine" DOO zaključio dva Ugovora
sa prenosom prava korišćenja uz naknadu. Dokup je izvršen po cijeni od 165 € za
1 m2, koju je odredila Uprava za nekretnine (akt br.958-101-270/07 od
20.02.2007.godine), u skladu sa metodologijom utvrdjivanja cijena nepokretnosti
koju, je utvrdila Vlada Crne Gore. Dakle, preduzeće "Carine" DOO,
Ugovorima zaključenim na osnovu neposredne pogodbe, za sporne parcele uplatilo
je cijenu od 2.508.825,00€ na žiro-račun
Budžeta Glavnog grada, nakon čega je preduzeće "Carine" DOO upisano u
katastar kao nosilac prava korišćenja na spornim parcelama.
Nakon
utvrdjivanja ovih činjenica, tužilac je zaključio, da su prijavljeni Miomir
Mugoša i Dragan Djukić, Odluke donijeli u skladu sa navedenim Zakonima i
Odlukom, te da svojim radnjama nijesu ostvarili ni jedan od bitnih elemenata
bića krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, zbog kojeg su prijavljeni,
odnosno, da svojim radnjama nijesu ostvarili bitne elemente bića ni jednog
krivičnog djela, propisanog Krivičnim zakonikom.
Činjenica
da je ovom postupku predhodio postupak javnog nadmetanja, zaslužuje poseban
osvrt.
Odlukom
o gradjevinskom zemljištu povjerenika Glavnog grada Podgorica, od 16. avgusta
2002.godine (član 4) propisano je, da se gradsko-gradjevinsko zemljište u
državnoj svojini može otudjiti uz naknadu, da prenos prava na
gradskom-gradjevinskom zemljištu vrši jedinica lokalne samouprave, na osnovu
javnog nadmetanja prikupljanja ponuda javnim oglasom, osim u slučajevima:
1.
prenosa zemljišta radi izgradnje objekata za potrebe državnih organa i
organizacija, organa i organizacija jedinice lokalne samouprave i organizacija
koje obavljaju javnu službu koje posluju u sredstvima u državnoj svojini kao i
drugih objekata u državnoj svojini;
2.
sporazumog prenosa zemljišta ranijem vlasniku na ime naknade za eksproprisano
ili izuzeto zemljište;
3. kompletiranja urbanističke parcele;
4.
investitoru koji je izgradio bez odobrenja objekat na katastarskoj parceli u
državnoj svojini, pod uslovom da je takav objekat uklopljen u postojeći
detaljni urbanistički plan.
Dakle,
postupak javnog nadmetanja u konkretnom slučaju, pokrenut je suprotno
pozitivnim propisima. Zbog ove činjenice, tok i ishod postupka javnog
nadmetanja, u kojem je učestvovalo i preduzeće "Carine" DOO, i u
njemu ponudilo najvišu cijenu za katastarske parcele, a zatim obavijestilo Gradonačelnika
da odustaje od kupovine, nije od značaja za drugačije izvodjenje zaključaka u
ovoj krivičnoj stvari, zbog čega tužilac nije imao potrebu da se upušta u
razloge za donošenje odluke o otvaranju postupka javnog nadmetanja.
ZAMJENIK TUŽIOCA
Saša Čadjenović
Podgorica, 03. oktobar 2008.
godine
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Delegacija
Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, koju predvodi vrhovni državni tužilac
g-đa Ranka Čarapić boraviće u Kijevu od 03. do 06. oktobra 2008. godine, gdje
se održava Treća godišnja konferencija i generalni sastanak IAACA-e.
Tema
konferencije je “Inkriminacija i primjena zakona u oblasti korupcije.”
Vrhovni državni
tužilac Crne Gore,
govoriće na konferenciji 05. oktobra na temu “Inkriminacija i primjena zakona u oblasti
zaštite svjedoka, vještaka i žrtava.”
KABINET
VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽIOCA
Podgorica, 13. septembar 2008.g.
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Vrhovni državni tužilac Crne Gore,
donio je rješenja o postavljenju, kojim je formirao Odjeljenje za suzbijanje
organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina. Odjeljenje,
kojim rukovodi Specijalni tužilac, od 15. septembra 2008.godine, imaće pet
zamjenika.
Na predlog Specijalnog tužioca, novi
zamjenici su: Milosav Veličković, dosadašnji zamjenik Višeg državnog tužioca u
Bijelom Polju, Mira Samardžić, Dražen Burić i Lidija Vukčević, dosadašnji
zamjenici Višeg državnog tužioca u Podgorici.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka
Čarapić
Podgorica, 08. septembar 2008.g.
SAOPŠTENJE
ZA JAVNOST
Delegacija državnog tužilaštva Crne
Gore, koju predvodi zamjenik vrhovnog državnog tužioca, Tatjana Marković,
boraviće u Sankt Peterburgu, od 09. do 11. septembra 2008.godine.
Realizujući godišnji program
aktivnosti u okviru Sporazuma o saradnji, koji su sačinili Vrhovni državni
tužioci Crne Gore i Ruske Federacije, delegacije tužilaca dviju država će, na
dvodnevnom Okruglom stolu, razmijeniti iskustva u oblasti usavršavanja kadrova
tužilaštva. Tokom boravka, delegacija će posjetiti Akademiju Generalnog
tužilaštva Ruske Federacije, na kojoj će se upoznati sa metodima i oblastima
usavršavanja tužilaca.
VRHOVNI
DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka
Čarapić
TUŽILAČKI
SAVJET
Podgorica, 30. avgust 2008.g.
SAOPŠTENJE
ZA JAVNOST
Tužilački savjet, u novom sastavu,
na prvoj sjednici održanoj 30. avgusta 2008.godine, donio je Poslovnik o radu. Ovim aktom uređena je
organizacija, način rada i odlučivanje Tužilačkog savjeta, postupak predlaganja
imenovanja državnih tužilaca, imenovanja zamjenika državnih tužilaca,
disciplinski postupak, postupak privremenog udaljenja državnog tužioca ili
zamjenika, kao i druga pitanja vezana za rad Tužilačkog savjeta.
Zakonom o državnom tužilaštvu,
propisana je stalnost funkcije zamjenika
državnog tužioca. Tužilački savjet je
prvi put dobio nadležnost da imenuje,
razrješava i utvrđuje prestanak funkcije zamjenika državnog tužioca, što
predstavlja značajan napredak u ostvarivanju samostalnosti i nezavisnosti u
vršenju državno tužilačke funkcije.
Tužilački savjet je za zamjenika
Predsjednika Tužilačkog savjeta izabrao Veselina Vučkovića, zamjenika Vrhovnog
državnog tužioca Crne Gore, a za sekretara postavio Radmilu Ćuković, sekretara
Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore.
Za novog člana Koordinacionog
odbora, Centra za edukaciju nosilaca pravosudnih funkcija, izabrana je Miljana
Radović, zamjenik Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore.
Tužilački savjet je donio odluku o
povećanju broja zamjenika kod višeg državnog tužilaštva u Podgorici, za tri
zamjenika višeg državnog tužioca u Podgorici i utvrdio potrebu da se u Odjeljenju za suzbijanje organizovanog
kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, poveća broj zamjenika
Specijalnog tužioca za četiri.
Tužilački savjet je raspisao
oglase za mjesto višeg državnog tužioca
u Podgorici, tri zamjenika osnovnog državnog tužioca u Podgorici, jednog
zamjenika osnovnog državnog tužioca u Herceg Novom i jednog zamjenika osnovnog
državnog tužioca u Rožajama i utvrdio
predlog razdjela Budžeta za 2009.godinu, za finansiranje rada državnih
tužilaštava i Tužilačkog savjeta.
U skladu sa preporukama Nacionalne
komisije za implementaciju Akcionog plana za sprovođenje programa borbe protiv
korupcije i organizovanog kriminala, Tužilački savjet je odredio i zadužio svoje članove, koji će najkasnije do 20. septembra 2008.godine, Nacionalnoj
komisiji dostaviti, analizu broja i strukture predmeta iz oblasti korupcije i
organizovanog kriminala u odnosu na postojeći kadar, program obuke tužilaca u
oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, obuke u primjeni
mjera tajnog nadzora, program obuke za krivična djela protiv platnog prometa i
privrednog poslovanja i krivična djela protiv bezbjednosti računarskih
podataka, kao i informaciju o broju tužilaštava koja su povezana u
Informacionom sistemu i o broju predmeta koji se nalaze u bazi podataka tog
sistema.
P
R E D S J E D N I K
TUŽILAČKOG SAVJETA
Ranka Čarapić
Podgorica, 30. avgust 2008.g.
SAOPŠTENJE
ZA JAVNOST
Delegacija Vrhovnog državnog
tužilaštva Crne Gore, koju čine Vrhovni državni tužilac Crne Gore, Ranka
Čarapić, i zamjenici vrhovnog državnog tužioca, Sonja Bošković i Petar Kapuci,
učestvovaće u radu XI Međunarodnog
foruma za tužioce, koji se održava u Budimpešti, od 31. avgusta do 03.
septembra 2008.godine.
Teme Foruma su međunarodni
terorizam, pravni osnov za međunarodnu saradnju tužilaca, problemi u pružanju pravne pomoći u vezi sa
primjenom EU Konvencije od 29. maja 2000.godine i krivična odgovornost pravnih lica.
Posebna tema je vezana za probleme
porasta maloljetničke delinkvencije u Evropi.
Predviđeno je, da na ovu temu, prezentacije daju sve zemlje učesnice. Vrhovni
državni tužilac Crne Gore, prezentiraće podatke o maloljetničkoj delinkvenciji
u Crnoj Gori i crnogorskim zakonskim rješenjima, kao i podatke o sprovođenju
reformskih aktivnosti u oblasti unapređivanja sistema maloljetničkog pravosuđa
u Crnoj Gori.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka
Čarapić
Podgorica, 21. avgust
2008.g.
SAOPŠTENJE
ZA JAVNOST
Apelacioni sud Crne
Gore, uvažio je žalbu Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore - Odjeljenja za
suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina,
izjavljenu protiv rješenja Višeg suda u Podgorici, kojim je nakon objavljivanja
presude u predmetu "Orlov let", ukinut pritvor optuženim - Dedvukaj
Djonu, Siništaj Antonu, Siništaj Viktoru, Beriša Zefu, Ivanaj Sokolju, Ivanović
Djerdju, Drešević Viktoru, Dedvukaj Pjetru, Dedvukaj Roku i Dedvukaj Kolji.
Prihvatajući razloge žalbe Specijalnog tužioca, kao
osnovane, Apelacioni sud Crne Gore je
zaključio, da je rješenje Višeg suda u Podgorici donijeto uz apsolutnu bitnu
povredu odredbe krivičnog postupka koja je sadržana u članu 376 stav 1 tačka 11
Zakonika o krivičnom postupku, zbog čega se njegova zakonitost nije mogla
ispitati. Dakle, sud je utvrdio da rješenje nema jasne i razumljive razloge za
zaključak, da nije utvrdjeno postojanje posebno teških okolnosti djela i u vezi
sa tim, da nema pritvorskog osnova iz člana 148 stav 1 tačka 1 Zakonika o
krivičnom postupku za produženje pritvora nakon donošenja presude.
Ukidnim rješenjem je naloženo Višem sudu u Podgorici, da
u ponovnom postupku, sa dužnom pažnjom ocijeni sve okolnosti djela, a posebno
one sadržane u izreci objavljene presude, iz koje zapravo proizilazi postojanje
posebno teških okolnosti djela, kao osnova za produženje pritvora. Sudu je
naloženo, da izvrši ponovnu ocjenu svih utvrdjenih okolnosti i da u novoj
odluci da jasne i razumljive razloge o
postojanju ili nepostojanju teških okolnosti djela i u vezi sa tim, pritvorskog
osnova iz člana 148 stav 1 tačka 4 Zakonika o krivičnom postupku.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka Čarapić
C R N A G O R A
VRHOVNO DRŽAVNO
TUŽILAŠTVO
KTR.br.520/08
Podgorica, 19. avgust 2008.godine
VRHOVNI
DRŽAVNI TUŽILAC CRNE GORE, na osnovu člana 43 stav 1 i 2 i
člana 41 stav 4 Zakonika o krivičnom postupku, donosi
R J E Š E NJ E
Odbija se zahtjev za izuzeće Specijalnog tužioca, Stojanke Radović,
koji je nakon podizanja optužnice Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore-
Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih
zločina Kts.br. 6/08 od 30. jula 2008.
godine, podnio branilac okrivljenog Predraga Strugara, advokat Goran Rodić,
zbog razloga predviđenih u članu 38 tačka 6 Zakonika o krivičnom postupku, jer
nije utvđeno postojanje okolnosti koje izazivaju sumnju u nepristrasnost
Specijalnog tužioca.
Protiv ovog rješenja,
shodno članu 41 stav 4 Zakonika o krivičnom postupku, nije dozvoljena posebna
žalba i ono se može pobijati, samo
žalbom na presudu.
O b r a z l o ž e nj e
Vrhovno državno tužilaštvo
Crne Gore - Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije,
terorizma i ratnih zločina, podiglo je optužnicu Kts.br. 6/08 od 30. jula 2008.
godine, zbog krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana
142 stav 1 Krivičnog zakona Savezne Republike Jugoslavije.
Nakon podignute optužnice,
branilac okrivljenog Predraga Strugara, advokat Goran Rodić, podnio je zahtjev
za izuzeće Specijalnog tužioca, smatrajući da postoje razlozi predvidjeni u
članu 38 tačka 6 Zakonika o krivičnom
postupku. U bitnom je naveo, da je
Specijalni tužilac u duhovnom srodstvu sa Predsjednicom Vrhovnog suda Crne
Gore, da je Predsjednica Vrhovnog suda izvršila "određeni uticaj" da
Specijalni tužilac postupa u ovom predmetu, zbog čega, suprotno Ustavu Crne
Gore, Zakoniku o krivičnom postupku, Zakonu o sudovima i Zakonu o državnom
tužilaštvu, prema navodima u obrazloženju, ovi organi djeluju kao jedan, a ne kao dva
nezavisna organa. Zbog postojanja ovih okolnosti, činjenice da je Vrhovno
državno tužilaštvo Crne Gore, a ne Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju podiglo optužnicu, i zapažanja, da optužnicom
nijesu predloženi dokazi koje smatra bitnim, konačno je zaključio da podignuta
optužnica predstavlja zloupotrebu procesnih ovlašćenja na štetu njegovog
klijenta.
Postupajući po zahtjevu za
izuzeće, shodno članu 41 stav 3 Zakonika o krivičnom postupku, pribavljena je
izjava Specijalnog tužioca. U njoj se ističe, da ne stoje navodi advokata
Gorana Rodića koji dovode u sumnju njenu nepristrasnost u postupanju, te da je angažovanje Specijalnog tužioca, u radu
na konkretnom predmetu, uslijedilo na osnovu Zakona, a ne na osnovu
neslužbenih (kumovskih) veza sa
Predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore.
Nakon razmatranja
okolnosti koje se navode u zahtjevu i izjave Specijalnog tužioca, ocijenila
sam, da je zahtjev za izuzeće neosnovan.
Da li je Specijalni
tužilac u duhovnom srodstvu sa Predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore ili ne,
činjenica je koja nema pravnog značaja, jer duhovno srodstvo nije zakonski razlog za izuzeće. Ono samo po
sebi nije dovoljno za zasnivanje sumnje u nepristrasnost i izvođenje zaključka
o postojanju razloga za izuzeće predvidjenih u članu 38 tačka 6 Zakonika o krivičnom postupku.
Akt kojim se traži izuzeće
Specijalnog tužioca, ne sadrži ozbiljno obrazloženje tvrdnje da postoji razumna
sumnja u nepristrasnost Specijalnog tužioca. Umjesto navođenja razloga za takvu sumnju, zahtjev se, na jednoj od ukupno dvije stranice
pisanog obrazloženja, bavi interpretacijom izjava, koje je Predsjednica
Vrhovnog suda dala sredstvima javnog informisanja, a zatim se ove
interpretacije zlonamjerno povezuju sa činjenicom, da je Specijalni tužilac,
kao njen duhovni srodnik, potpisala optužnicu Vrhovnog državnog tužilaštva.
Osim neprofesionalnog,
zahtjev sadrži i nestručne komentare odluke Vrhovnog državnog tužilaštva Crne
Gore.
Odluka Vrhovnog državnog
tužioca Crne Gore, da u ovom i drugim predmetima ratnih zločina, preuzme
vršenje svih ovlašćenja Viših državnih tužilaštava u Podgorici i Bijelom Polju,
koja su započela postupke u njiima, zasnovana je na Zakonu o državnom tužiocu,
koji mu, odredbom člana 112 stav 1, daje takva ovlašćenja. Odluka je
opredijeljena isključivo stručnim razlozima, a ne "određenim
uticajima" izvan državnog tužilaštva. Rezultat je analize da će se ovi
činjenično i pravno veoma složeni predmeti, kvalitetnije obrađivati i zastupati
u Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore - Odjeljenju za suzbijanje
organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina i u skladu je sa
članom 66 Zakona o državnom tužiocu. Neosnovana je primjedba da je Vrhovni državni tužilac Crne
Gore bio dužan da o ovoj odluci obavijesti sud. Državni tužilac nema takvu
obavezu, jer sud po službenoj dužnosti vodi računa o postojanju optužbe
ovlašćenog tužioca.
Ovlašćenje Vrhovnog
državnog tužioca Crne Gore, sadržano u odredbi člana 112 stav 1 Zakona o
državnom tužiocu, jedno je od temeljnih
ovlašćenja na kojima počiva organizacija
državnog tužilaštva. Zbog toga ono nije, i nije moglo biti, suspendovano
prelaznom odredbom člana 133 b Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom
tužiocu.
Koliko je nestručno
tvrditi da Vrhovno državno tužilaštvo, preko svojih zamjenika, Specijalnog
tužioca i zamjenika u Odjeljenju, nije ovlašćeno da zastupa optužnicu pred
Višim sudom u Bijelom Polju, bez obzira na to koje će vijeće suditi, toliko je
neprofesionalno insinuirati da je odluka o podizanju optužnice donesena izvan
državnog tužilaštva.
Odluka o podizanju optužnice, donijeta je u
državnom tužilaštvu i zasnovana je na savjesnoj analizi svih utvrđenih
činjenica i pravilnoj primjeni medjunarodnog prava i domaćeg zakona. Njena
osnovanost će biti provjerena u daljem toku postupka, kada će sve stranke imati
pravo da predlažu nove dokaze.
S obzirom da je zahtjev za
izuzeće zasnovan na nestručnim i neprofesionalnim razmatranjima i da ne sadrži
pravno valjane razloge za izuzeće, po
osnovu člana 38 tačka 6 Zakonika o krivičnom postupku, riješeno je kao u
dispozitivu.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka Čarapić
C R N A G O R A
VRHOVNO DRŽAVNO
TUŽILAŠTVO
TUŽILAČKI SAVJET
TS.broj
6/08
Podgorica, 18. avgust 2008.godine
PREDSJEDNIK TUŽILAČKOG SAVJETA
ZAKAZUJE PRVU
S J E D
N I C U
TUŽILAČKOG SAVJETA
Sjednica će se održati u 30.08.2008. godine u prostorijama Vrhovnog
državnog tužilaštva Crne Gore u Podgorici, ul. Slobode br. 20, sa
početkom u 12h .
Za
sjednicu predlažem sljedeći:
D N E V N I R E D
-
Upoznavanje sa
Odlukom o izboru članova Tužilačkog savjeta, Skupštine Crne Gore,
SU-SK.br.01-804/4 od 29. jula 2008. godine,
-
Razmatranje i
usvajanje Poslovnika o radu Tužilačkog savjeta,
-
Izbor zamjenika
predsjednika Tužilačkog savjeta,
-
Izbor sekretara
Tužilačkog savjeta,
-
Izbor
komisija i stručnih timova,
-
Utvrđivanje predloga razdjela Budžeta za 2009.godinu za
finansiranje rada državnih tužilaštava i Tužilačkog savjeta,
-
Oglašavanje slobodnih radnih mjesta za državne tužioce i zamjenike
državnih tužilaca,
-
Izbor
novog člana Koordinacionog odbora Centra za edukaciju nosilaca
pravosudne funkcije,
-
Tekuća pitanja.
Prisustvo sjednici
je obavezno!
P R E D S J E D N I K
TUŽILAČKOG SAVJETA
Ranka Čarapić
VRHOVNO DRŽAVNO TUŽILAŠTVO
Podgorica, 15. avgust 2008.g.
Nastavljajući praksu informisanja javnosti o
najznačajnijim odlukama državnog tužilaštva, dajem sljedeće
S A O P Š T E NJ E
Vrhovno državno tužilaštvo, Odjeljenje za suzbijanje organizovanog
kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, podiglo je optužnicu
sa predlogom za odredjivanje pritvora protiv šest pripadnika aktivnog i
rezervnog sastava Jugoslovenske Narodne Armije - Mladjena Govedarice, Zlatka Tarlea, Iva
Gojnića, Špira Lučića, Iva Menzalina i Bora Gligića,
zbog krivičnog djela - ratni zločini protiv civilnog stanovništva iz
člana 142 stav 1 KZ SRJ, u sticaju, sa krivičnim djelom - ratni zločin
protiv ratnih zarobljenika iz člana 144 KZ SRJ.
Okrivljenim je stavljeno na teret, da su u vremenu od 03. oktobra 1991.
do 18. avgusta 1992. godine, za vrijeme oružanog sukoba u Republici
Hrvatskoj, izmedju pripadnika JNA i hrvatskih oružanih formacija, u
tzv. "Centru za prihvat zarobljenika" u Morinju, Opština Kotor, kršeći
pravila medjunarodnog prava, naredjivali i vršili mučenja, nečovječna
postupanja i povrede tjelesnog integriteta, prema 169 ratnih
zarobljenika i civila, koji su dovedeni sa dubrovačkog područja,
Pravosudni organi Crne Gore i Republike Hrvatske,
saradjivali su u istrazi koja je vodjena povodom ovog ratnog zločina,
na temelju Zakona o medjunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima
i Sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih
zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, koji su 28. jula 2006.
godine, u Budvi, potpisali Vrhovni državni tužilac Republike Crne Gore
i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
Optužnica se zasniva na materijalnim dokazima i iskazima 183 svjedoka,
od kojih su, Županijski sudovi u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Šibeniku,
Rijeci, Koprivnici, Sisku i Vukovaru, saslušali 170 svjedoka u istrazi
koja je vodjena od strane pravosudnih organa Republike Hrvatske i po
zamolnicama za pružanje medjunarodne pravne pomoći, koje su pravosudnim
organima Republike Hrvatske, upućene od strane Višeg suda u
Podgorici.
S
obzirom da krivična djela - ratni zločin protiv civilnog stanovništva i
ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, predstavljaju tešku povredu
normi medjunarodnog prava i da ih domaće zakonodavstvo inkriminiše kao
najteža krivična djela, Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore,
Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma
i ratnih zločina, shodno članu 148 stav 1 tačka 4 Zakona o krivičnom
postupku, predložilo je da se protiv okrivljenih odredi pritvor,
posebno cijeneći teške okolnosti pod kojima su djela izvršena i
teške posledice ovog ratnog zločina.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka Čarapić
Podgorica, 12.08.2008.godine
Povodom
građevinskih radova, koji se izvode na lokalitetu Lipci- Opština
Kotor, radi pravilnog informisanja javnosti o radnjama koje preduzima
državno tužilaštvo, dajem sljedeće
S A O P
Š T E NJ E
Dana 30. jula 2008. godine, državno tužilaštvo je došlo do
saznanja, da se u Lipcima izvode građevinski radovi, u obimu, većem
od onog koji je neophodan za izgradnju magistralnog puta Kotor -
Grahovo.
Istog dana, načelniku Uprave policije - Područne jedinice
Kotor, upućen je zahtjev za prikupljanje podataka, s ciljem, da se
provjeri vjerodostojnost određenih saznanja i utvrdi u kojoj mjeri
radovi, koji se izvode na ovom lokalitetu, odstupaju od dozvoljenih.
Dana
06. avgusta 2008. godine, nakon natpisa u dnevnom listu "Vijesti",
Osnovni državni tužilac u Kotoru je obnovio zahtjev načelniku Područne
jedinice Kotor. Zahtjevom su precizirane radnje, koje
ovlašćena službena lica treba da preduzmu u koordinaciji sa JP
,,Morsko dobro”, Ispekcijom za zaštitu životne sredine, Vodoprivrednom
inspekcijom i Inspekcijom za saobraćaj. Posebno se
insistiralo na utvrđivanju podataka, da li su, na mjestu izvođenja
građevinskih radova, službena lica spriječavana u vršenju službenih
radnji.
Aktivnosti državnog tužilaštva, rezultirale su
utvrđivanjem podataka, koji će biti relevantni za
dalje djelovanje ovog organa u cilju donošenja zakonite odluke.
VRHOVNI DRŽAVNI
TUŽILAC
Ranka
Čarapić
C R N A G O R A
VRHOVNO DRŽAVNO TUŽILAŠTVO
Podgorica, 31. jul 2008.g.
Nastavljajući praksu informisanja javnosti o
najznačajnijim odlukama državnog tužilaštva, dajem sljedeće
S A O P Š T E NJ E
-I-
Vrhovno državno tužilaštvo, Odjeljenje za
suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih
zločina, podiglo je optužnicu sa predlogom za odredjivanje pritvora
protiv: Strugar Predraga, komandanta I bataljona III
motorizovane brigade Podgoričkog korpusa II armije Vojske Jugoslavije,
Barjaktarović Momčila
komandira III čete I bataljona, Labudović
Petra komandira I voda III
čete I bataljona, Knežević
Aca zamjenika komandira III
čete I bataljona, te Radnić
Branislava, Novaković Bora, Bojović Mira i Djurašković
Radomira pripadnika rezervnog
sastava III čete I bataljona zbog krivičnog
djela - ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142 stav 1
Krivičnog zakona Savezne Republike Jugoslavije.
Okrivljenim je stavljeno na teret, da su dana 18.
aprila 1999.godine, u Kaludjerskom Lazu, kršeći pravila
medjunarodnog prava, nečovječno postupali prema civilnom stanovništvu
albanske nacionalnosti, a okrivljenom Strugar Predragu, da je u istom
svojstvu, u vremenu od 18. aprila do 21. maja 1999.godine, na području
opštine Rožaje, koja je bila u zoni njegove odgovornosti, naredio
ubistva civilnog stanovništva albanske nacionalnosti, koje je došlo u
Crnu Goru bježeći od sukoba
sa Kosova.
Istragom je utvrdjeno, da je
ratni zločin izvršen nad 23
civila albanske nacionalnosti, koji nijesu neposredno učestvovali u
neprijateljstvima. S obzirom, da krivično djelo ratni zločin protiv
civilnog stanovništva, predstavlja tešku povredu normi medjunarodnog
prava i da je u Krivičnom zakonu inkriminisano kao jedno od najtežih
krivičnih djela, Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, Odjeljenje za
suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih
zločina je, shodno članu 148 stav 1 tačka 4 Zakonika o krivičnom
postupku, predložilo odredjivanje pritvora, pritom posebno cijeneći
teške okolnosti pod kojima je djelo izvršeno i veoma teške posljedice
ovog ratnog zločina.
Nakon sprovedene istrage, Više
državno tužilaštvo u Bijelom Polju je odustalo od krivičnog
gonjenja protiv Radnić
Ranka, Čukić Veselina, Lončar Veska i Knežević
Zorana, jer nije dokazano da
su učestvovali u izvršenju ovog ratnog zločina.
Državno tužilaštvo je proučilo rezultate istrage u
predmetu ratnog zločina, koji je u javnosti poznat kao "deportacija
muslimana". Javnost će biti obaviještena o odluci, nakon
pribavljanja odredjenog broja podataka čije je prikupljanje inicirao
Vrhovni državni tužilac Crne Gore.
Državno tužilaštvo proučava rezultate istrage u
predmetu ratnog zločina koji je u javnosti poznat kao "slučaj
Morinj" i o svojoj odluci će
obavijestiti javnost.
Predmet ratnog zločina, koji je u javnosti poznat
kao "slučaj
Bukovica", nalazi se kod
Višeg suda u Bijelom Polju, u postupku dopune istrage, koju je tražilo
Više državno tužliaštvo u Bijelom Polju.
-II-
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, podiglo je
optužnicu protiv Vulević
Dijane, Vujošević Saše i Ostojić
Žarka, zaposlenih kod
Vrhovnog suda Crne Gore.
Vulević
Dijana je optužena zbog izvršenja krivičnog djela - zloupotreba
službenog položaja iz člana 416 stav 3 u vezi stava 1 Krivičnog
zakonika. Okrivljena je kao obračunski radnik - primalac prihoda kod
Vrhovnog suda Crne Gore, u vremenu od 01. januara do 04. decembra
2006.godine zloupotrebom službenog ovlašćenja
pribavila sebi imovinsku korist u iznosu od 204.346,95 €.
Protiv okrivljene Vulević
Dijane, shodno članu 148 stav 1 tačka 4 Zakonika o krivičnom postupku
je predloženo odredjivanje pritvora. Državno tužilaštvo ovaj predlog
smatra osnovanim, ne samo zbog činjenice da se optuženoj stavlja na
teret izvršenje krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna
zatvora od 10 godina, već i zbog okolnosti pod kojima je vršila
krivično djelo i teških posljedica, koje se ogledaju ne samo u
materijalnoj šteti, koju je svojim djelovanjem nanijela budžetu
Vrhovnog suda Crne Gore, već
i nemjerljivoj moralnoj šteti.
Vujošević
Saša, pomoćnik direktora Administrativnog ureda za pravosudni i
informacioni sistem kod Vrhovnog suda Crne Gore i Vulević Dijana su
optuženi, da su djelujući kao saizvršioci, izvršili krivično odjelo -
zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 2 u vezi stava 1
Krivičnog zakonika. Istragom je utvrdjeno, da su izvršenjem ovog
krivičnog djela sebi
pribavili imovinsku korist u iznosu od 25.900,00 €.
Okrivljena Vulević
Dijana i okrivljeni Vujošević Saša su optuženi i zbog krivičnog djela
- pronevjera iz člana 420 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika.
Istragom je utvrdjeno da je na štetu budžeta Vrhovnog suda Crne Gore,
izvršenjem ovog krivičnog djela, Vulević Dijana pribavila i imovinsku
korist u iznosu od 780,00 €, a Vujošević
Saša u iznosu od 9.327,00 €.
Ostojić
Žarko je optužen zbog krivičnog djela - nesavjestan rad u službi iz
člana 417 stav 3 u vezi stava 2 i 1 Krivičnog zakonika. Stavljeno mu
je na teret da je, kao pomoćnik direktora Administrativnog ureda za
materijalno-finansijsko poslovanje, kod Vrhovnog suda Crne Gore,
očigledno nesavjesno postupao u vršenju službe, usljed čega je
izvršenjem krivičnih djela koja se stavljaju na teret okrivljenoj
Vulević Dijani i okrivljenom Vujošević Saši, budžetu Vrhovnog suda
Crne Gore, pričinjena
imovinska šteta u ukupnom iznosu od 240.353,95 €.
Nakon ocjene rezultata istrage,
koja je sprovedena u "slučaju
Vrhovnog suda", Osnovno
državno tužilaštvo u Podgorici je odustalo od krivičnog gonjenja
protiv okrivljenih Radulović
Darka i Kovačević Perside,
zbog nedostatka dokaza da su izvršili krivično djelo koje im je
stavljeno na teret, dok je krivičnu prijavu protiv Jovanić
Blaža, podnešenu zbog
krivičnog djela - zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 3 u
vezi stava 1 Krivičnog
zakonika, odbacilo iz istih razloga.
Odluci Osnovnog državnog
tužilaštva u ovom predmetu, prethodila je istraga i dopuna istrage,
nakon koje su, shodno članu
243 stav 3 Zakonika o krivičnom postupku, tražena objašnjenja stručnog
lica pismeno i usmeno, u više navrata.
Osnovno državno tužilaštvo u
Bijelom Polju, podiglo je optužnicu protiv:
Grujić
Branislava zbog krivičnog
djela - zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 2 u vezi
stava 1 i krivičnog djela - nesavjestan rad u službi iz člana 417 stav
1 Krivičnog zakonika.
Okrivljenom je stavljeno na
teret, da je kao predsjednik Osnovnog suda u Kolašinu, u vremenu od
27. decembra 2002. do 18. januara 2004.godine, iskorišćavanjem
službenog položaja, omogućio pravosnažno osudjenom licu da izbjegne
izvršenje kazne, ne upućujući mu poziv za izdržavanje do nastupanja
apsolutne zastarjelosti, te da je, u vremenu od decembra mjeseca 2000.
do 20. januara 2005.godine, očigledno nesavjesno postupao u vršenju
poslova predsjednika Osnovnog suda u Kolašinu, usljed čega je došlo do
apsolutne zastarjelosti izvršenja kazne u većem broju predmeta.
Vuković
Slobodana zbog krivičnog djela
- zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 2 u vezi stava 1
Krivičnog zakonika.
Okrivljenom je stavljeno na
teret, da je kao upisničar
krivičnih predmeta kod Osnovnog suda u Kolašinu, od 25. maja 1994. do
01. novembra 2005.godine, nevršeći službenu dužnost, omogućio
osudjenim licima da izbjegnu pravosnažnu sudsku odluku po presudama
Osnovnog suda u Kolašinu, na način, što drugostepenom sudu nije
dostavljao spise sa izjavljenim žalbama stranaka, usljed čega je došlo
do apsolutne zastarjelosti krivičnog gonjenja, u većem broju predmeta.
Ikervari Maje, zbog krivičnog djela -
nesavjestan rad u službi iz člana 417 stav 1 Krivičnog
zakonika.
Okrivljenoj je stavljeno na
teret da je, kao upravitelj sudske pisarnice Osnovnog suda u Kolašinu,
u vremenu od 01. juna 2003. do 31. oktobra 2005.godine, očigledno
nesavjesno postupala u vršenju službe, jer nije vršila nadzor nad
radom upisničara krivičnih predmeta kod Osnovnog suda u Kolašinu, u
skladu sa Sudskim poslovnikom i Pravilnikom, usljed čega je došlo do
apsolutne zastarjelosti krivičnog gonjenja okrivljenih, u većem broju
predmeta i teže povrede prava oštećenih u njima.
-III-
Povodom krivične
prijave Mreže za afirmaciju nevladinog sektora - MANS, protiv
Svetozara Marovića, Dragana
Marovića
i pravnih lica "Mirax Group" sa sjedištem u Moskvi i "Mirax Balkan" sa
sjedištem u Podgorici i izvršnog direktora ove Kompanije
Viacheslava Leybmana, Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore je
nastavilo postupak prikupljanja potrebnih obavještenja.
Nakon dobijenih informacija od
Ministarstva za ekonomski razvoj, Vrhovno državno tužilaštvo je 06.
juna 2008.godine, Upravi policije podnijelo zahtjev za prikupljanje
potrebnih obavještenja sa odredjenim brojem uputstava. Uprava policije
je, nakon postupanja po ovom zahtjevu, sačinila
Informaciju koja je Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavljena 10. jula
2008.godine.
Nakon obavljenih konsultacija
sa Vrhovnim državnim tužiocem, Uprava policije je nastavila postupak
prikupljanja potrebnih obavještenja, koji je u toku.
Zaključci regionalne
Konferencije državnih tužilaca održane 15.-16.maja na Brionima,
Republika Hrvatska
Prvog
dana Konferencije okupljenim učesnicima obratio se domaćin- Glavni
državni odvjetnik Republike Hrvatske Mladen Bajić, pozdravivši pritom
delegaciju Makedonije obzirom da je ovo njihovo prvo prisustvovanje na
Konferenciji.
16.05.2008.
Nakon
rasprave, učesnici regionalne Konferencije državnih tužioca održane
pod nazivom "Saradnja državnih tužilaštava u progonu ratnih
zločina", istaknuli su kako je, obzirom na izlaznu strategiju
Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, potrebno dalje
unaprjeđivanje saradnje tužilaštava zemalja regije, a sve u cilju
procesuiranja učinilaca krivičnih djela ratnih zločina.
Učesnici ovogodišnje Konferencije ocijenili su kako je dosadašnja
saradnja tužilaštava zemalja regije, kao i pomoć u istraživanju ratnih
zločina te progonu učinilaca krivičnih djela ratnih zločina dobra, ali
kako je nužno unaprjeđivati tu saradnju.
Dobrom je ocijenjena i saradnja tužilaštava Hrvatske, Crne Gore i
Srbije u razmjeni dokaza shodno potpisanim sporazumima, čime se
omogućava pokretanje krivičnih postupaka protiv učinilaca koji nisu
dostupni.
Razmatrajući izvještaje o napretku pojedinih državnih tužilaštava u
izradi baze podataka ratnih zločina, svi učesnici Konferencije
saglasni su o potrebi izrade baze relevantnih podataka o ratnim
zločinima te učiniocima i žrtvama ratnih zločina kako radi razmjene
dokaza, tako i radi dalje saradnje.
Na Brionima počela
regionalna Konferencija državnih tužilaca
Ovogodišnja regionalna Konferencija državnih
tužilaca pod nazivom "Saradnja državnih tužilaštava u progonu ratnih
zločina" održaće se u organizaciji Državnog odvjetništva Republike
Hrvatske 15. i 16. maja 2008. na Brionima, Hrvatska.
15.05.2008.
Uz
Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Mladena Bajića,
učesnici konferencije su vrhovni državni tužilac Crne Gore Ranka
Čarapić, Tužilac za ratne zločine Republike Srbije Vladimir Vukčević,
vršilac dužnosti Glavnog tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine
Milorad Barašin i Javni tužilac Republike Makedonije Ljupčo Švrgovski.
U radu ovogodišnje Konferencije učestvovaće Glavni
tužilac Ureda tužilaštva Međunarodnog krivičnog suda za bivšu
Jugoslaviju Serge Brammertz sa saradnicima te Šef delegacije Evropske
komisije u Republici Hrvatskoj Vincent Degert i ambasador Sjedinjenih
Američkih Država Clint Williamson sa saradnicima.
Obzirom da je Konferencija radnog tipa i zatvorena je
za javnost, o sadržaju i zaključcima konferencije bićete obaviješteni
u petak, 16.maja 2008.godine.
Saopštenje vrhovnog
državnog tužioca o slučajevima koji su zainteresovali crnogorsku
javnost
Zbog
naglašenog interesovanja javnosti, za jedan broj slučajeva kojima se
odredjeno vrijeme bavi državno tužilaštvo, Vrhovni državni tužilac
Crne Gore daje sljedeće
08.05.2008.
S A O P Š T
E NJ E
1. Povodom smrti Almere Fetić i njenog novorodjenčeta, više državno
tužilaštvo u Podgorici zahtijevaće sprovodjenje istrage protiv tri
ljekara Kliničkog centra u Podgorici i to - dva hirurga zbog osnovane
sumnje da su izvršili krivično djelo - teško djelo protiv zdravlja
ljudi iz člana 302 stav 2 u vezi člana 290 stav 1 i jednog ginekologa
zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo - nesavjesno
pružanje ljekarske pomoći iz člana 290 stav 1 Krivičnog zakonika.
Državno tužilaštvo je od 31. januara 2007.godine rukovodilo
pretkrivičnim postupkom tokom kojeg je samostalno, preduzimajući
radnje na koje je zakonom ovlašćeno, zatim, preko Uprave policije i
istražnog sudije Višeg suda u Podgorici, radilo na utvrdjivanju kako
uzroka smrti Almere Fetić i njenog novorodjenčeta, tako i uslova za
krivičnu odgovornost ljekara Kliničkog centra u Podgorici.
Svoju odluku da zahtijeva pokretanje krivičnog postupka, više državno
tužilaštvo u Podgorici, zasnovalo je na nalazu i mišljenju
Sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu. Prema
ovom nalazu i mišljenju, smrt Almere Fetić je nastupila usljed
iskrvavljenja iz rascjepa krvnog suda u lijevom zatrbušnom prostoru,
koje u toku hiruške intervencije nije identifikovano. Dakle, rezultati
vještačenja nedvosmisleno upućuju na zaključak da je do smrti kod
pacijenta došlo zbog ovog propusta i neprimjenjivanja dodatne
dijagnostičke metode - selektivne angiografije, radi utvrdjivanja
izvora krvarenja, koje je nakon hiruške intervencije, trajalo 13 sati,
te da se smrtni ishod mogao spriječiti da ovi propusti nijesu učinjeni
i da je pritom došlo do ponovnog otvaranja trbušne duplje radi
saniranja izvora krvarenja.
Zbog gubitka velike količine krvi, u periodu koji je neposredno
prethodio hiruškoj intervenciji kod Almere Fetić, došlo je do
nedostatka kiseonika kod ploda, starosti sedam ipo mjeseci materičnog
života, što je uzrokovalo njegovu intrauterinu smrt. Prema nalazu i
mišljenju Odbora, u ovom slučaju, izostale su dijagnostičke procedure
ljekara ginekologa, koje bi, da su sprovedene, omogućile da se
blagovremeno uoči ugroženost ploda.
2. Viši državni tužilac u Podgorici, odbacio je krivičnu prijavu
Uprave policije - Područne jedinice Podgorica, podnesenu protiv Milana
Martinovića, izvršnog direktora Pošte Crne Gore, zbog osnovane sumnje
da je zloupotrebom službenog položaja, Pošti Crne Gore nanio
materijalnu štetu u iznosu od 10.500.000,00 €, a švajcarskoj firmi
"Hureges Holding Corp LTD", sa kojom je povodom Ugovora o prodaji
specijalnog izdanja maraka "50 godina od prvog evropskog izdanja"
(1956-2006), imao poslovni odnos, imovinsku korist u istom iznosu.
U pretkrivičnom postupku koji je sproveden povodom ove krivične
prijave, utvrdjeno je, da osumnjičeni svojim radnjama nije ostvario
bitne elemente bića krivičnog djela zbog kojeg je prijavljen, ali ni
drugog, koje se goni po službenoj dužnosti.
Odluka tužioca zasnovana je na nalazu i mišljenju stručnih timova
Instituta Saobraćajnog fakulteta u Beogradu i Hrvatske pošte, kojima
su prethodila i dva mišljenja stručnih lica - konsultanta Norveške
pošte i jednog stručnog lica sa Instituta Saobraćajnog fakulteta u
Beogradu.
Na osnovu nalaza i mišljenja stručnih lica i stručnih timova, te svih
podataka prikupljenih u vezi sa spornim Ugovorom i pravilima koja važe
u filatelističkom poslovanju, državno tužilaštvo je došlo do
zaključka, da Ugovorom o prodaji specijalnog izdanja maraka "50 godina
od prvog evropskog izdanja" (1956-2006), nije pričinjena materijalna
ili neka druga šteta Pošti Crne Gore, odnosno, imovinska ili kakva
druga korist njihovom kupcu, što je bitan elemenat krivičnog djela
zloupotreba službenog položaja koje je osumnjičenom stavljeno na
teret, bez čijeg ispunjenja nema krivičnog djela - zloupotreba
službenog položaja iz člana 416. stav 4 u vezi stava 3 i 1 Krivičnog
zakonika.
3. Povodom informacija koje su se pojavile u sredstvima javnog
informisanja da je na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, održanim
06. aprila 2008.godine, na pojedinim biračkim mjestima došlo do
zloupotrebe prava glasanja i krivičnih prijava Socijalističke narodne
partije Crne Gore, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je
pretkrivični postupak radi utvrdjivanja postojanja krivičnog djela -
zloupotreba prava glasanja iz člana 187 stav 2 u vezi stava 1
Krivičnog zakonika i identifikacije izvršilaca. Sa zahtjevom za
prikupljanje potrebnih obavještenja obratilo se Upravi policije -
Područna jedinica Podgorica, čija će ovlašćena lica u sprovodjenju
ovog postupka postupati po instrukcijama državnog tužilaštva. Osnovni
državni tužilac je informisan da je policija, postupajući po zahtjevu
tužioca, već u prvoj polovini maja mjeseca planirala prikupljanje
potrebnih obavještenja od odredjenih gradjana, kao i preduzimanje
drugih potražnih radnji.
4. Povodom krivične prijave koju je Mreža za afirmaciju nevladinog
sektora-MANS podnijela Vrhovnom državnom tužiocu Crne Gore, protiv
Svetozara Marovića i Dragana Marovića, pravnih lica "Mirax Group" sa
sjedištem u Moskvi i "Mirax Balkan" sa sjedištem u Podgorici, te
njihovog ovlašćenog zastupnika izvršnog direktora Kompanije
Viacheslava Leybmana, državno tužilaštvo je takodje pokrenulo
postupak prikupljanja potrebnih obavještenja.
Vrhovni državni tužilac Crne Gore je ocijenio da, radi provjere ove
krivične prijave, prve podatke treba tražiti od Ministarstva za
ekonomski razvoj, zbog čega se obratio nadležnom ministru za njihovo
dostavljanje i odgovore na neka pitanja u vezi sa navodima krivične
prijave.
Državno tužilaštvo će, koristeći svoja ovlašćenja, insistirati na
okončanju započetih pretkrivičnih postupaka u primjerenom roku.
Medjutim, rukovodeći ovim postupcima, insistiraće prije svega na
utvrdjivanju svih podataka i činjenica koje su značajne za donošenje
zakonite odluke, bez obzira na dužinu trajanja, kao što je to učinilo
u pretkrivičnom postupku povodom smrti Almere Fetić i njenog
novorodjenčeta, pretkrivičnom postupku protiv izvršnog direktora Pošte
Crne Gore i kao što to čini kada su u pitanju drugi pretkrivični
postupci čija složenost to zahtijeva, a sve u cilju njihovog zakonitog
okončanja.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Ranka Čarapić
Postupanje crnogorskog
državnog tužilaštva u predmetima ratnih zločina - opština Čajniče i
"Lora"
U
pojedinim medijima sve češće se daje osvrt i ocjena rada državnih
tužilaca Crne Gore za njihova postupanja u predmetima ratnih zločina,
pokušavajući javnosti prikazati njihov navodno selektivni pristup
krivičnom gonjenju počinilaca za ovu vrstu krivičnih djela, a to
zavisno od žrtava iz ratnog zločina.
18.02.2008.
Želeći
informisati crnogorsku javnost o dosljednosti postupanja i potpune
primjene načela legaliteta državnih tužilaca, ističemo sljedeće:
Na
skupštinskom zasijedanju 12. i 13. decembra 2007.godine, po prvi put
tužilaštvo je došlo do saznanja da se crnogorskim gradjanima sa
područja pljevaljske opštine - Bukovice, stavlja na teret da su na
štetu srpskog življa u opštini Čajniče počinili ratni zločin.
Tragom
tih saznanja i nakon pribavljenih transkripta skupštinske rasprave,
postupajući krajnje profesionalno, Kancelarija Vrhovnog državnog
tužioca Crne Gore je dana 17. decembra 2007.godine, od Tužilaštva -
Tužiteljstva BiH i njenog Glavnog tužitelja, Marinka Jurčevića,
zahtijevala dostavu podataka za dogadjaje koji su se desili u vremenu
1992. 1993.godina, u mjestima Šapići, Trpinje, Glamočevci i Ponikve,
sve Opština Čajniče. Dostavljeni su podaci o imenima žrtava i
zahtijevano da se tužilaštvo izjasni kao stvarno i mjesno nadležno
tužilaštvo da li su ti zločini počinjeni u pomenutim mjestima, ako
jesu, da li su žrtve identifikovane. Takodje je zahtijevano da se
dostave podaci za njihovu identifikaciju, te da li su počinioci
otkriveni i da li je pokrenut krivični postupak protiv njih.
Istog
dana tražena je od Višeg državnog tužioca u Bijelom Polju informacija
da li se tom tužilaštvu, koje je mjesno i stvarno nadležno za područje
pljevaljske opštine, bilo ko obraćao tražeći krivično-pravnu zaštitu.
Tražena je od nadležnog državnog tužioca informacija da li je ko
prijavio kritični dogadjaj i počinioce.
Tužilaštvo-Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine 12. februara 2008.godine,
obavijestilo je Kancelariju Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore da
tužilaštvo nije formiralo predmete u vezi ovog dogadjaja. U njihovim
upisnicima za dogadjaje koji su navedeni u zahtjevu nijesu
evidentirana lica navedena u zahtjevu, a nijesu evidentirani ni po
imenima žrtava.
Tužilaštvo-Tužiteljstvo BiH obavijestilo nas je da je u elektronskoj
formi primilo predmete od strane tužilaštva Medjunarodnog krivičnog
suda za bivšu Jugoslaviju, koji su u skladu sa "Pravilima puta" na
osnovu Rimskog sporazuma, ocijenjeni sa standardnom oznakom "B", a
koji imaju za predmet i dogadjaje iz našeg zahtjeva.
Naime,
radi se o zločinima počinjenim nad srpskim civilima u mjestima Šapići,
Ponikva, Ribarniku u kojima se kao žrtve pominju i lica iz našeg
zahtjeva.
Tužilaštvo-Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u ovoj fazi postupka
ističe da nije u mogućnosti saopštiti nam podatke o počiniocima i
njihovom državljanstvu. Ocjenjuju navedene predmete i dokaze na kojima
se zasnivaju sumnje Tužilaštvo - Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine
nastaviće rad po istim. Za razliku od mogućnosti koja je
predvidjena Sporazumom izmedju Hrvatskog odvjetništva i Vrhovnog
državnog tužioca Crne Gore u predmetima ratnih zločina, gdje je moguć
ustup dokaza za dogadjaje koji su se desili na teritoriji druge
države, kako bi se gonili počinioci državljani Crne Gore, Tužilaštvo -
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine nije izrazilo spremnost da se takav
Sporazum potpiše već žele da se postupak vodi po mjestu počinjenog
zločina. U ovom slučaju, ukoliko se utvrdi da su zločini na području
opštine Čajniče počinjeni, postupak će voditi stvarno i mjesno
nadležno tužilaštvo Bosne i Hercegovine, bez obzira na državljanstvo
počinilaca.
Viši
državni tužilac u Bijelom Polju je provjeravajući svoje evidencije i
evidencije Centra bezbjednosti Pljevlja, našao da za predmetne
dogadjaje u selima Šapići, Trpinje, Glamočevci i Ponikve, sve u
Opštini Čajniče, nije bilo prijava, niti su dogadjaji registrovani kod
Ministarstva unutrašnjih poslova, niti u evidenciji Višeg državnog
tužioca u Bijelom Polju.
Kancelariji Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, 26. decembra
2006.godine, obratilo se Udruženje boraca ratova od 1990.godine
dostavljajući informaciju o nikšićko-šavničkoj grupi upućujući na
dokaze za lica koja su bila žrtve ratnog zločina u Vojno-istražnom
centru "Lora" u Splitu.
Kompletna dokumentacija je dostavljena Županijskom državnom
odvjetništvu Split, zahtijevajujći da se navodi preispitaju i da se
dostavi povratna informacija.
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu je 12. aprila 2007.godine
obavijestilo Kancelariju Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore da su na
osnovu dostavljenog materijala preduzeli kriminalističku obradu u
cilju otkrivanja krivičnog djela i počinilaca.
Obaviješteni smo da će Županijsko državno odvjetništvo u Splitu
nastaviti postupak i o ishodu postupka obavijestiće Kancelariju
Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore
KANCELARIJA VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽIOCA
Radno vrijeme od
08.00h do 16.00h u državnim tužilaštvima
Odlukom vršioca dužnosti vrhovnog
državnog tužioca- Tatjane Marković, koja će se primjenjivati od 04.
februara 2008. godine, uvodi se novo radno vrijeme
od
08,00 do 16,00 časova za državne tužioce, zamjenike državnih
tužilaca, službenike i namještenike u državnim tužilaštvima.
Odluka o novom radnom vremenu donijeta je na osnovu
člana 1. Zakona o državnom tužiocu (»Sl.list RCG« br.69/03), člana 46.
stav 1 Zakona o radu (»Sl.list RCG« br.43/03) i člana 29 stav 1
Pravilnika o unutrašnjem poslovanju državnog tužioca.
Promjena radnog vremena u državnim tužilaštvima uslovljena je radnim
vremenom u svim sudovima, drugim državnim organima i institucijama.
Potpisan Memorandum između Kancelarije
Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore i Kancelarije tužioca za
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju
Vrhovni
državni tužilac Crne Gore - Vesna Medenica i glavna tužiteljka haškog
tribunala - Karla Del Ponte, potpisale su danas, u Hagu, Memorandum o
razumijevanju o upotrebi Sistema za elektronsko objelodanjivanje (
EDS). 06.12.2007.
Imajući
zajednički interes u borbi protiv nekažnjivosti za ratne zločine,
zločine protiv čovječnosti i genocid, Kancelarija tužioca za
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju ( MKSJ) će, na
osnovu potpisanog Memoranduma, omogućiti Kancelariji Vrhovnog državnog
tužioca Crne Gore pristup dokumentima u svom posjedu u skladu sa
statutom MKSJ, Pravilnikom o postupku i dokazima MKSJ i svim drugim
mjerodavnim odlukama sudskih vijeća MKSJ.
Tužilaštvu
Crne Gore će biti omogućen pristup zbirkama dokumenata, redigovanim
izjavama svjedoka, izvještajima vještaka i sl., kao i pretraga
elektronskih baza podataka.
Pristup
Sistemu za elektronsko objelodanjivanje imaće osobe koje imenuje
Vrhovni državni tužilac Crne Gore
Ovlašćeno
lice za odnose sa javnošću
Sanja
Kalezić
Vrhovni
državni tužilac Crne Gore, sa saradnicima na Drugoj godišnjoj
konferenciji u Indoneziji - Bali
Vrhovni
državni tužilac Crne Gore,Vesna Medenica, sa saradnicima,
prisustvovaće Drugoj godišnjoj konferenciji i Generalnom sastanku
Međunarodnog udruženja antikorupcijskih organa (IAACA) koji se
održavaju u Indoneziji - Bali, od 21.- 24. novembra 2007. godine.
20.11.2007.
Cilj
konferencije, čija je tema » Efikasna preventivna mjera u borbi protiv
korupcije «, je formulisanje daljeg razvojnog plana za IAACA-u na
osnovu sveobuhvatne diskusije koja će se fokusirati na najbolju praksu
preventivnih mjera u borbi protiv korupcije.
Na
konferenciji, kojoj će prisustvovati predstavnici svih nacionalnih
antikorupcijskih organa i praktičari iz drugih relevantnih sektora,
diskutovaće se o inovativnim strategijama i mjerama, pomoći
antikorupcijskim organima, a sve u cilju olakšanja implementacije
Konvencije UN protiv korupcije.
Drugog
dana konferencije, u četvrtak 22.novembra 2007.godine, izlaganje će
imati vrhovni državni tužilac Crne Gore, g-đa Vesna Medenica.

Ovlašćeno lice za odnose sa javnošću vrhovnog državnog tužioca Crne
Gore
Sanja
Kalezić
Vrhovni državni tužilac zatražila spise predmeta u vezi ugovora o
kupoprodaji zemljišta zakljućenog između Vlade Crne Gore -Uprave
policije i Čelebić DOO
U vezi ugovora o kupoprodaji zemljišta označenog kao
katastarska parcela br. 421/ 1, zaključenog između Vlade Crne Gore –
Uprave policije, kao prodavca i “ Čelebić” DOO iz Podgorice, kao
kupca, ukazujemo da je predmetni ugovor, a u smislu člana 19. Zakona o
imovini Republike Crne Gore, dostavljen vrhovnom državnom tužiocu dana
12.11.2007. godine, kada je tužilac i saznao za zaključenje navedenog
pravnog posla. 19.11.2007.
Radi ocjene postojanja osnova za preduzimanje odgovarajućih
pravnih radnji iz nadležnosti Vrhovnog državnog tužioca, osnovom
navedene zakonske odredbe, zatraženi su kompletni spisi predmeta koji
se odnose na zaključenje predmetnog ugovora.
Nakon dostave traženih spisa, vrhovni državni tužilac će
dati svoje mišljenje u pogledu pravne valjanosti navedenog ugovora o
kupoprodaji.
Ovlašćeno lice za odnose sa javnošću vrhovnog državnog tužioca Crne
Gore
Sanja Kalezić
Obavještenje
štampanim i elektronskim medijima
Kao vrhovni državni tužilac Crne Gore,
prateći sredstva javnog informisanja i pojedine osvrte na događaje
koji su predmet ostvarivanja funkcije državnog tužioca, sagledala sam
da je neophodno, mimo ustaljene šeme zakonom ustanovljene, izaći izvan
strogih zakonskih pravila, a ne povrijediti postupak, sa detaljnim
obavještenjima koja će se pružiti preko vaših medija građanima.
09.11.2007.
Zbog iznijetih motiva, sazivam
konferenciju za štampu koja će se održati 15. novembra 2007.
godine, sa početkom u 12.00. časova, u velikoj sali Vrhovnog
državnog tužioca Crne Gore, u ul. Slobode br.20, u Podgorici.
Da bi konferencija imala svoj kvalitet i
pružila dovoljno podataka crnogorskoj javnosti o radu državnih
tužilaca, neophodno je da do 13.novembra 2007. godine, do 12.00
časova, dostavite pitanja za koje smatrate da su iz domena
aktuelnosti i na koja želite da vam vrhovni državni tužilac Crne Gore
da odgovor.
Pitanja možete slati elektronskom poštom
na e- mail:
sanja.kalezic@mn.yu ili putem
faxa 081 230 624, u kancelariji Vrhovnog državnog tužioca
Crne Gore.
VRHOVNI DRŽAVNI TUŽILAC
Vesna Medenica
Počeli Dani državnih
tužilaca Crne Gore
Tradicionalni Dani državnih tužioca Crne
Gore održavaju se 01.- 02. novembra 2007.godine u Kolašinu.
Danima državnih tužioca Crne Gore, čija
je ovogodišnja tema Reforma krivičnog zakonodavstva Crne Gore,
prisustvovaće visoki zvaničnici regionalnih tužilačkih i sudskih
organizacija, kao i predstavnici državnih institucija Crne Gore. Svoje
delegacije imaće Republika Srbija, Republika Hrvatska, Federacija
Bosne i Hercegovine, Makedonija, kao i Albanija.
31.10.2007.
Skupu u Kolašinu
prisustvovaće, takođe, kao gosti državnih tužilaca Crne Gore, delegacija
Ruske federacije koju čini pet zamjenika Generalnog tužioca Ruske
Federacije.
Vrhovni državni
tužilac- Vesna Medenica i specijalni tužilac - Stojanka Radović na
Međunarodnom samitu u Monaku
Vrhovni državni
tužilac, Vesna Medenica, i specijalni tužilac za borbu protiv
organizovanog kriminala,Stojanka Radović, prisustvovaće devetom
Međunarodnom samitu o transnacionalnom kriminalu i postdiplomskim
seminarima, koji će se održati od 25. - 27. oktobra u Monaku, u
organizaciji Kran Montana Foruma. 24.10.2007.
Na samitu, čije su
teme transnacionalni kriminal, pranje novca, terorizam, organizovani
kriminal, borba protiv eksploatacije ljudi i djece i korupcija
državnih službenika, uzeće učešća visoki predstavnici relevantnih
evropskih pravnih i bezbjedonosnih institucija.
Na Specijalnom
sastanku za tužioce i generalne tužioce, koji za temu ima borbu
tužilaca protiv transnacionalnog kriminala i pranja novca, izlaganje
će imati i Vrhovni državni tužilac Crne Gore, Vesna Medenica.
K A N C E L A R I J A
VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽIOCA
Vrhovni državni
tužilac, Vesna Medenica, učestvuje na regionalnoj konferenciji za
državne tužioce u Odesi, Ukrajina
Treća
regionalna Konferencija za tužioce iz Centralne i Istočne Evrope i
Centralne Azije
održaće se
od 17.
do 19. oktobra 2007.
godine u
Odesi, Ukrajina. 17.10.2007.
Konferencija,
čija je tema "Nezavisnost tužioca",
organizuju
Međunarodno udruženje
tužilaca i Kancelarija
Generalnog tužioca Ukrajine.
Tema je
izabrana slijedeći intezivne veze između
zemalja u regionu, unutrašnju politiku koja ima za cilj stvaranje
nezavisne institucije kancelarije državnog tužioca.
Glavni
cilj konferencije je diskusija o značajnim pitanjima političke
nezavisnosti tužioca i njegove nezavisnosti u okviru sistema
kancelarije tužioca, veza između
tužilaca i suda, socijalna kontrola nad aktivnostima kancelarije
državnih tužilaca.
Na
Konferenciji će prisustvovati Vrhovni državni tužilac Republike Crne
Gore, Vesna Medenica, koja će imati i
izlaganje.
K A N C E L A R I J A
VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽIOCA
Vrhovni državni tužilac,
Vesna Medenica, na Regionalnom skupu Tužilaca za ratne zločine na Hvaru, Hrvatska
Ministarstvo
pravde, Ministarstvo spoljnih poslova SAD-a, Kancelarija stalnog
pravnog savjetnika pri Ambasadi SAD-a u Beogradu i Kancelarija pri
Ambasadi SAD-a za ratne zločine, organizatori su Regionalnog skupa
Tužilaca za ratne zločine koji će se održati od 02. do 04. oktobra
2007. godine na Hvaru - Hrvatska.
01.10.2007.
Regionalni
sastanak organizuje se za Vrhovne državne tužioce iz Hrvatske, Bosne i
Hercegovine, Srbije,
Makedonije
i
Crne Gore.
Državne
tužioce Crne Gore predstavljaće Vrhovni državni tužilac RCG, Vesna
Medenica.
Uz prisustvo visokih zvaničnika Ministarstva pravde
SAD-a i spoljnih poslova, te Tužilaštva Haškog Tribunala, na
regionalnom skupu raspravljaće se o unapredjenju regionalne saradnje,
principima i daljim koracima.
K A N C E L A R I J A
VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽIOCA
Državni tužioci Vesna
Medenica i Stojanka Radović na
Međunarodnom forumu za državne
tužioce u Drezdenu
Na
poziv Generalnog tužioca Drezdena, Vrhovni državni tužilac - Vesna
Medenica i Specijalni tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala
- Stojanka Radović prisustvovaće Međunarodnom forumu za državne
tužioce koji će se održati od 3. do 5. septembra 2007. godine u
Drezdenu - Njemačka. 02.09.2007.
Na
Forumu, čije su teme međunarodni terorizam, borba protiv korupcije,
bijelog okovratnika i prekograničnog kriminala, uzeće učešća državni
tužioci i visokorangirani predstavnici evropskih zemalja,
ministarstava pravde i relevantnih evropskih institucija.
Međunarodni forum za državne tužioce organizuje Evropska komisija -
Instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija ( TAIEX
).
K A N C E L A R I J A
VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽIOCA
Generalni tužilac Republike Albanije
u zvaničnoj radnoj posjeti Crnoj Gori
Zbog
porasta organizovanog kriminala, krijumčarenja droge, ljudi,
nezakonitih emigracija, trgovine oružjem, korupcije, pranja novca, međunarodnog
terorizma i drugih krivičnih djela, svjesni da kroz dosledno
obavljanje funkcije moraju se iznaći najbolji modaliteti borbe protiv
navedenih fenomena, opredjelilo je potpisivanje Memoranduma o
razumijevanju o saradnji u borbi protiv organizovanog kriminala,
između Vrhovnog državnog tužioca Republike Crne Gore, g-dje Vesne
Medenice i Generalnog tužioca Republike Albanije, g-dina Theodory
Sollaky.
25.07.2007.
Tekst
Memoranduma će se potpisati dana 26. jula 2007.godine, u Vili "Gorica"
u Podgorici, u 12,00 časova.
Memorandum je posledica već dobrih odnosa i saradnje izmedju dvije
Kancelarije Državnih tužilaca, a nakon potpisivanja Memoranduma, za
očekivati je, da će pomoću uzajamne razmjene podataka, pronalaženja
dokaza i činjenica u odgovarajućim nadležnostima, lakše utvrditi
krivična odgovornost međuregionalnog
organizovanog kriminala i njihovo suočavanje sa pravdom.
Generalni tužilac Republike Albanije, g-din Theodory Sollaky, sa
saradnicima, boraviće u zvaničnoj radnoj posjeti Crnoj Gori, u dane
26. i 27. jula 2007.godine.
K A N C E L A R I J A
VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽIOCA
Na Brionima 12. i 13.
jula 2007. održana Regionalna konferencija državnih tužioca na temu
"Saradnja državnih tužilaštava u progonu ratnih
zločina"
U radu konferencije
učestvovali su Vrhovni državni tužilac RCG
- Vesna Medenica i Viši
državni tužioci- Ranka Čarapić i Rifat Hadrović, Glavni državni
odvjetnik Republike Hrvatske
- Mladen Bajić sa zamjenicima, Glavni
tužilac Tužilaštva BIH
- Marinko Jurčević i Tužilac za ratne zločine
Republike Srbije
- Vladimir Vukčević. Na konferenciji je učešće uzela i
Glavna tužiteljka Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju
-
Karla Del Ponte sa saradnicima.
16.07.2007.
Glavna tužiteljka
Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju - Karla Del Ponte
naglasila je
dobre rezultate u saradnji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu
Jugoslaviju i državnih tužilaštava država regije, te im je istakla
dalju potporu u procesuiranju predmeta ratnih zločina, zločina protiv
čovječnosti i genocida.
Učesnici Konferencije razmatrali su
rezultate u progonu počinioca krivičnih djela, radu na predmetima i
poteškoćama sa kojima su se susretali, a koji su uklonjeni
potpisivanjem sporazuma, te ukazali na dalje modalitete saradnje
podrazumijevajući najviše razmjenu činjenica i dokaza u cilju
procesuiranja i privođenja svih počinioca krivičnih djela, budući da
države regije ne mogu izručivati svoje državljane.
U cilju unapređenja buduće saradnje, a s
obzirom na teškoće i nedostatke u dosadašnjoj saradnji koji su se
javili i uz primjenu sporazuma, razmatrane su nove mogućnosti
unapređenja saradnje i dogovora u vezi prikupljanja dokaza.
KANCELARIJA
VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽIOCA
Vrhovni državni
tužilac RCG, Vesna Medenica, sa saradnicima, u radnoj posjeti Ruskoj
Federaciji
Na poziv Državnog tužioca Ruske Federacije, g-dina
J.J. Chaike, Vrhovni državni tužilac Republike Crne Gore, Vesna
Medenica, sa saradnicima, boraviće u zvaničnoj radnoj
posjeti Moskvi i Sankt
Peterburgu, od 28. do 30. juna 2007.godine.
27.06.2007.
Radni dio sastanka usmjeren je na razradu
programa saradnje između Državnog tužioca Ruske
Federacije i Državnih tužilaca Crne Gore, za 2007. i 2008.godinu.
Program sadrži više aspekata konkretne saradnje i
razmjene iskustava, po pitanjima tužilačko-istražnih djelatnosti,
usmjerenih na borbu protiv organizovanog kriminala, nezakonitim
trgovinama narkoticima, prestupima korupcionog i terorističkog
karaktera.
Program saradnje biće potpisan od strane
Generalnih tužilaca, dana 28. juna 2007.godine u Moskvi.
KANCELARIJA
VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽIOCA
Vrhovni državni
tužilac RCG, Vesna Medenica, sa zamjenicima, učestvovala u radu
Konferencije evropskih tužilaca, održanoj u Varšavi od 4.- 5. juna
2007.
Vrhovni državni tužilac RCG, Vesna
Medenica, sa zamjenicima, učestvovala je u radu Konferencije evropskih
tužilaca, održanoj u Varšavi od 4.- 5. juna 2007. Tema dvodevne
konferencije o kojoj su govorili državni tužioci evropskih zemalja je
"Međunarodna saradnja na polju krivičnog pravosuđa",
sa posebnim osvrtom na saradnju u suzbijanju terorizma i organizovanog
kriminala.
Konferenciju evropskih tužilaca
organizovali su Savjet Evrope i Državno tužilaštvo Poljske.
Potpisan Memorandum o kooperaciji
u borbi protiv transnacionalnog kriminala,
trgovine ljudima i ilegalne
migracije
Vrhovni državni tužilac Republike Crne Gore, Vesna Medenica,
je danas,
u Ohridu, sa Republičkim javnim tužiocem Makedonije, g-dinom Ljupčom
Švrgovskim, potpisala Memorandum o kooperaciji izmedju dva tužilaštva
u borbi protiv transnacionalnog kriminala, trgovine ljudima i
ilegalnoj migraciji.
30.05.2007.
Buduća saradnja biće zasnovana na principima jednakosti,
medjusobnog razumijevanja i medjusobnih interesa sa ispunjavanjem
obaveza u dobroj volji i poštovanjem ljudskih prava. Zajednički je
cilj sprovodjenje principa Evropske Konvencije o medjusobnoj pomoći u
krivičnim stvarima i ostalim medjunarodnim multilateralnim i
bilateralnim sporazumima.
Strane
ugovornice, u okviru njihove zakonske nadležnosti i u skladu sa
zakonima zemalja,će saradjivati u borbi protiv transnacionalnog
kriminala, trgovine ljudima i ilegalnoj migraciji. Preduzeće sve mjere
u okviru svojih ovlašćenja u cilju pružanja pomoći radi efikasnog i
pravovremenog ispunjenja zahtjeva za pružanje pravne pomoći u
krivičnim stvarima, poštujući zahtjeve tajnosti.
Memorandum iste sadržine, Republički javni tužilac Makedonije
potpisao je i sa Državnim tužiocem Republike Albanije, Teodori
Sollaku, Generalnim tužiocem Bosne i Hercegovine, g-dinom Marinkom
Jurčevićem i Javnim tužiocem Republike Srbije, g-dinom Slobodanom
Jankovićem.
KANCELARIJA
VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽIOCA
Vrhovni državni
tužilac RCG učestvovaće od 14. do 18. maja 2007. na Konferenciji o
međunarodnoj krivičnoj pravdi u Torinu, Italija
Vrhovni
državni tužilac Republike Crne Gore, Vesna Medenica, sa zamjenicima,
učestvovaće na Konferenciji o medjunarodnoj krivičnoj pravdi, koja će
se održati u Torinu - Italija, od 14. do 18. maja 2007.godine.
11.05.2007.
Tokom poslednje decenije, medjunarodna krivična pravda
je potvrdila svoju odlučujuću ulogu kao sredstvo za održavanje mira i
bezbjednosti, u okviru ciljeva i principa Povelje UN.
Medjunarodni
napori, da se ojača vladavina prava, u brojnim i različitim kriznim
situacijama širom svijeta, doveli su do različitih oblika učešća
Medjunarodne zajednice u borbi protiv nekažnjavanja za najozbiljnija
krivična djela.
Slijedeći ovu
snažnu mobilizaciju resursa UN, osnivanje i aktivnost medjunarodnog
Tribunala, proizvelo je značajan napredak u razvoju medjunarodnog
krivičnog prava i doprinio utvrdjivanju i osnivanju medjunarodnog
krivičnog-pravnog sistema, sada otjelotvorenom u Rimskom Statutu
Medjunarodnog krivičnog suda.
Medjutim, u
sledećih par godina, postojeća privremena medjunarodna pravosudja,
trebaju da završe svoj mandat, dok se od ICC-a, očekuje da nastavi rad
sa punim kapacitetom.
Broj i
kompleksnost pitanja koja se odnose na prekid
aktivnosti
ICTY, ICTR i SCSL-a, predstavljaju dobru priliku za širi odraz uloge i
organizacije medjunarodne krivične pravde.
Očekivanja
Konferencije su i revizija ICC Statuta.
KANCELARIJA
VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽIOCA
Na proširenoj sjednici Vrhovnog državnog tužioca Crne
Gore, održanoj 18. aprila 2007. godine,
razmatran Nacrt Ustava Crne Gore
Na proširenoj sjednici Vrhovnog državnog tužioca Crne
Gore održanoj 18. aprila 2007. godine, razmatran je Nacrt Ustava Crne
Gore, koji je usvojila Ustavotvorna Skupština Republike Crne Gore i
02. aprila 2007. godine, stavila na javnu raspravu. 28.04.2007.
S
tim u vezi, na sjednici su usvojeni sljedeći :
PREDLOZI, MIŠLJENJA I SUGESTIJE
1. Naziv –
Državni tužilac za državni organ u članu 132 Nacrta Ustava Crne
Gore je neadekvatan. U naš pravni sistem ovaj naziv je uveden 1992.
godine, važećim Ustavom Republike Crne Gore. I ako je ovaj naziv za
državni organ ustavni i zakonski pojam punih 14 godina, vrlo često se
u pravnoj teoriji i pravosudnoj praksi umjesto njega upotrebljava
naziv – državno dužilaštvo, kada se misli na državnog tužioca
kao državni organ. Upotreba naziva – državni tužilac za organ i nosioca
tužilačke funkcije, nameće stalnu potrebu da se mora naglašavati da li
se naziv odnosi na državni organ ili nosioca državno-tužilačke
funkcije. Zato treba vratiti naziv iz Ekspertske verzije Ustava Crne
Gore i državni organ koji vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih
djela i drugih kažnjivih djela označiti nazivom - državno
tužilaštvo.
Nije u pitanju jezičko čistunstvo, već to nameće objektivna potreba za
pojmovno razlikovanje državnog organa i nosioca funkcije u organu.
Inače, u uporednom pravu je naziv – državno tužilaštvo ustavni pojam
za državni organ, u državama bivše Jugoslavije: u Sloveniji,
Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji. I Španija u svom Ustavu (čl.124) ima
ovaj naziv za državni organ.
2. Definicija
državnog tužioca, kao organa u čl. 132 Nacrta Ustava je nepotpuna.
Naime, državni tužioci Crne Gore smatraju da državno tužilaštvo u
Ustavu treba definisati kao samostalni i nezavisni državni organ
pravosudja. Definicija državnog tužioca u Nacrtu Ustava, gotovo je
identična sa definicijom iz važećeg Ustava Republike Crne Gore. Sa
aspekta pravne teorije iz te definicije proizilazi da je državni
tužilac državni organ sui generis, koji nije ni organ izvršne vlasti,
niti je pravosudni organ. Medjutim, u životu i u praksi nije tako i
ova definicija je osnov da se državni tužilac smatra dijelom izvršne
vlasti. Ukoliko bi se u Ustavu zadržala ova definicija iz Nacrta
Ustava, time bi se omogućilo da se državni tužilac, odnosno državno
tužilaštvo i dalje smatra dijelom izvršne vlasti, što ono po svojoj
prirodi ne može i ne smije biti, jer time gubi svoju samostalnost i
nezavisnost.
Državni tužioci Crne Gore vjeruju da su u Crnoj Gori sazreli uslovi da
se – državno tužilaštvo konačno Ustavom definiše kao pravosudni organ,
integrisan u pravosudje, čija je dužnost da radi na „
rasejavanju
pravde“ zajedno sa sudovima u okviru svoje nadležnosti. Tužilaštvo bi
trebalo definisati kao pravosudni organ i zbog predstojeće reforme
krivično procesnog prava, jer će se istraga kao faza krivičnog
postupka staviti u nadležnost državnog tužioca.
Poznata su rješenja u uporednom pravu, po kojima se državno tužilaštvo
definiše kao pravosudni organ. Takvo rješenje sadržano je u čl. 124
Ustava Republike Hrvatske. U Ustavu Španije odredbe o državnom
tužilaštvu nalaze se u Odjeljku o sudskoj vlasti.
Evropski Statut državno tužilaštvo (državnog tužioca) vidi kao bitan
elemenat pravne države, a u sklopu toga kao dio demokratskog –
nezavisnog i otvorenog pravosudja.
Sudije i državni tužioci okupljeni u „
Evropskom udruženju sudija i
javnih tužilaca za demokratiju i slobode“ (MEDEL), uvjereni su da
uspostavljanje integriranog evropskog pravosudja mora ići pod ruku sa
stvaranjem koherentnog pravnog prostora u kome će vladati takav pravni
sistem, koji će štititi i razvijati demokratiju i ljudska prava.
Moraju se imati u vidu i preporuke Savjeta Evrope – Savjeta Ministara
Rec (2000) 19, kojima se ukazuje na dužnost državnih tužilaca i
posebno odnos izmedju izvršne i zakonodavne vlasti.
3.Nacrtom
Ustava nije uređeno imenovanje državnih tužilaca i trajanje mandata
tužilaca i zamjenika. Očigledno se htjelo da se to propiše zakonom.
Takvo ustavno rješenje nije dobro, jer imenovanje državnih tužilaca i
trajanje njihovih mandata mora biti ustavom uredjeno.
Preporuke Savjeta Evrope su da se izbor državnih tužilaca i sudija
izmjesti iz parlamenta i da ih imenuje – bira tužilački, odnosno
sudski savjet.
Zalaganje državnih tužilaca Crne Gore je na liniji ovih preporuka
Saveta Evrope. U tom smislu u Ustavu bi trebalo unijeti odredbe o
izboru i sastavu Tužilačkog savjeta, čija bi najmanje jedna polovina
bila iz reda zamjenika državnih tužilaca, a predsjednik savjeta bi
bio Vrhovni državni tužilac po položaju. Savjet bi birala Skupština
Crne Gore.
Imenovanje Vrhovnog državnog tužioca treba da je u nadležnosti
Skupštine Crne Gore i to na predlog Predsjednika Replublike. Valjalo
bi usvojiti isto ustavno rješenje za imenovanje Vrhovnog državnog
tužioca Crne Gore i izbor Predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore.
Ostale državne tužioce i zamjenike državnih tužilaca treba da imenuje
Tužilački savjet po postupku koji bi se uredio zakonom. Povjeravanje
imenovanja tužilaca i zamjenika tužilačkom savjetu neophodno je, ako
se želi ostvariti proklamovana samostalnost i nezavisnost funkcije
državnog tužioca. Princip prema kome su sudije odgovorne samo zakonu
mora da važi i za tužioce.
I trajanje mandata tužilaca i zamjenika mora se propisati Ustavom
(takvo rješenje sadržano je u Ustavu Hrvatske). Mandat Vrhovnog
državnog tužioca Crne Gore, Viših i Osnovnog tužioca treba da je
ograničen, kao i do sada na period od pet godina, sa mogućnošću
ponovnog imenovanja.
Medjutim, za zamjenike državnih tužilaca treba uvesti stalnost
tužilačke funkcije, jer bez stalnosti nema nezavisnosti tužilačke
funkcije. U tom smislu, GRECO Republici Crnoj Gori je uputio
preporuke, izmedju ostalog, da se osiguraju uslovi koji se odnose na
stalnost tužilačke funkcije (paragraf 33), što je i jedna od preporuka
Misije eksperata Evropske Unije, ispred Generalnog Direktorata za
pravdu, slobodu i bezbjednost Evropske komisije.
4. Ova
pitanja bi se mogla urediti sa nekoliko odredaba u postojećem članu
nacrta Ustava i time se ne bi bitnije uticalo na obimnost Ustavnih
normi.
5. U članu
90 Nacrta Ustava odredjeno je da sudije i državni tužilac uživaju
imunitet, kao poslanik, predsjednik Vlade i član Vlade. Zalažemo se za
ustavno rješenje da ta odredba važi za Vrhovnog državnog tužioca Crne
Gore i za Predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, a da sudije, državni
tužioci i njihovi zamjenici imaju samo funkcionalni imunitet.
6. U Nacrtu
Ustava nije uredjeno pitanje zastupanja Republike u imovinsko –
pravnim sporovima. Ovaj dio nadležnosti je s pravom oduzet državnom
tužiocu, ali se Ustavom mora odrediti drugi organ koji bi bio za to
nadležan.
KANCELARIJA
VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽIOCA
Izvršen
pregled rada viših državnih tužioca i Osnovnih državnih tužilaca
Na Osnovu člana
117 i 118 Zakona o državnom tužiocu i Uputstva Vrhovnog državnog
tužioca Republike Crne Gore, A.br.129/06, izvršen je pregled rada
Viših državnih tužilaca i svih Osnovnih državnih tužilaca.
30.06.2006.
Na Opštoj sjednici,
održanoj u Podgorici, dana 30. juna 2006.godine, ocijenjeno
je
sledeće:
Svi državni tužioci, vršeći
svoju funkciju u 2005.godini, su postupali pravovremeno i odluke
donosili zakonito.
Posebno u radu, na velikom
broju predmeta, istakli su se, Osnovni državni tužilac u Podgorici i
njegovi zamjenici, jer su u prošloj 2005. godini primili
5.515
prijava protiv
poznatih učinilaca,
1.491
prijavu protiv
nepoznatih,
125
prijava protiv
maloljetnih izvršilaca, ili ukupno
7.131
prjavu, uz to i
1.968
vojnih predmeta.
Medjutim, rad Osnovnog suda
u Podgorici, nije pratio postupanje državnih tužilaca, po krivičnim
prijavama, tako da je od ukupnog broja istraga kojih je bilo u radu
(3.850), sud
završio protiv
1.216
lica ili
samo
32%, dok je
68%
ostalo
nezavršenih istraga.
Postupak trajanja istraga
je neopravdano dug, tako da preko zakosnkog roka od
6
mjeseci u toku je
2.276
istraga, pa čak i
traju više godina od 1 do 15, gdje je primjera radi, protiv
17
lica, već
15
godina, istraga vodi, kao nezavršena.
Osnovni državni tužilac u
Podgorici je optužio u prošloj 2005.godini,
2.288
lica ili
65%
više nego prethodne
izvještajne godine, tako da je sa nezavršenim optuženjima iz ranijih
godina, kod Osnovnog suda u Podgorici bilo ukupno u radu optuženja
protiv
5.688
lica. Od ukupnog
broja svih optuženja u radu, završeno je samo optuženja protiv
1.252
lica ili
22%, odnosno
78%
je ostalo
nezavršeno. Nezavršenih optuženja ima iz
1986.
1989. 1990. godine itd.
Ne slučajno se osvrćemo na
rad Osnovnog suda u Podgorici, jer je pred tim sudom najveći broj
istraga i optuženja u toku, a pogotovo za teška krivična djela
privrednog kriminala, sa elementima korupcije, gdje zavredjuje pažnju
javnosti postupak protiv
123
lica, o čemu je bilo
riječi i na prošlogodišnjem skupštinskom zasijedanju kada se
raspravljalo o Izvještaju o radu Vrhovnog dražvnog tužioca Republike
Crne Gore, gdje po zahtjevu tužioca za sprovodjenje istrage iz
2004.godine, protiv
23
lica nije donešeno
rješenje o sprovodjenju istrage, a imovinska korist koja je
pribavljena njihovom kriminalnom djelatnošću prelazi iznos preko
3.000.000 €. Iz iste
godine po zahtjevima, protiv
40
lica, sa imovinskom
koristi preko
5.500.000 €,
rješenje o sprovodjenju istrage je donešeno krajem 2005. ili početkom
ove 2006.godine, ali još uvijek istrage nijesu okončane. Radi se o
značajnim predmetima i o krivičnoj odgovornosti lica iz «Telekoma»,
UTIP «Crna Gora», «Podgorička banka», «Ekos banka», «Zetatrans» AD
«Gorica», «Mljekara», «Hipotekarna banka», «Higijena» idr.
Evidentna neažurnost
Osnovnog suda u Podgorici, u svemu usporava i devalvira rad državnih
tužilaca, a time i onemogućava vladavinu prava.
Kontrole koje su sprovedene
od strane sudija Vrhovnog suda Republike Crne Gore, pokazalaze su da
je ukazivanje državnih tužilaca
u Izvještaju o radu za 2004.godinu o
neažurnosti bilo opravdano, medjutim, nije preduzeta ni jedna
konkretna radnja da se efikasnost tog suda i drugih poboljša i da
se preduzmu mjere prema sudijama koji su u tim izvještajima označeni,
kao neažurni u postupanju.
Protiv odredjenih sudija,
stavljen je zahtjev za skidanje imuniteta, Mandatno-imunitetskoj
komisiji Skupštine RCG, zbog osnovane sumnje da su počinili krivično
djelo zloupotrebe službenog položaja, medjutim, više od godinu dana,
po zahtjevu državnih tužilaca nije postupljeno, a te iste sudije, još
uvijek obavljaju svoju funkciju. Uglavnom, na njihov rad, dobija se
veliki broj pritužbi od strane gradjana.
Viši državni tužilac u
Podgorici, je zahtijevao sprovodjenje istrage pred Višim sudom u
Podgorici protiv
481
lica. Istrage su u
velikom broju zavrešene i njih
472
što je sa zaostalim iz prethodne godine završeno
78,53%. Medjutim,
zabrinjava podatak, da je pred Višim sudom u Podgorici optuženo
424
lica, što je sa
584
neriješena optuženja iz ranijih godina, ukupno u radu pred Višim sudom
u Podgorici bilo optuženja protiv
1.008
lica, a riješeno
samo
226
optuženja, a ostalo
neriješeno
782
optuženja, ili
cijelih
77,58%. Mora se
ukazati da se radi o licima koja su optužena za najteža krivična
djela, za koja je predvidjena kazna zatvora preko
10
godina. Neriješenih
optuženja ima čak iz
1994.godine.
I pred Višim sudom u
Bijelom Polju, ostao je veliki broj nezavršenih otpuženja, cijelih
66,90%.
Vrijeme za izradu odluka,
neopravdano dugo traje, pa kod Višeg suda u Podgorici do
2
godine izradjeno je
16
osudjujućih presuda,
a kod
dvije
osudjujuće čak je
bilo potrebno vrijeme i do
4
godine.
Očekujemo, da će izneseni podaci zavrijediti pažnju onih koji moraju
se starati o efikasnosti i zakonitom postupanju nosilaca sudijskih
funkcija.
Državnim tužiocima ostaje, da i dalje moraju, u cjelosti pratiti
kvalitet optužnih akata, i raditi na svakodnevnom poboljšanju tog
kvaliteta, kroz organizovanje raznih seminara i dodatnih edukacija.
Državni tužioci su
obavezani, da dostavljaju dvomjesečne Izvještaje o radu,obrađujući
pojedinačno rad svakog državnog tužioca, kako bi se pratio kvalitet
njihovog rada, zakonitost i efikasnost u postupanju.
Do usvajanja Kodeksa, dato
je Uputstvo o načinu odijevanja i ponašanja državnih tužilaca u
vremenu obavljanja funkcije.
Ujedno, želimo Vas
obavijestiti, da
Vrhovni državni tužilac Republike Crne Gore, g-dja Vesna Medenica, će
prisustvovati Sedmoj konferenciji Generalnih tužilaca Evrope, koja se
održava u Moskvi, 05. i 06.
jula 2006.godine, a 07. jula, kao Član
Savjetodavnog komiteta Evropskih tužilaca i njegovom Prvom sastanku.
Pored Vrhovnog državnog
tužioca Republike Crne Gore, g-dje Vesne Medenice, na Sedmoj
konferenciji Generalnih tužilaca Evrope, prisustvovaće i zamjenici
Vrhovnog državnog tužioca Republike Crne Gore, g-din Petar Kapuci i
g-dja Sonja Bošković.
KANCELARIJA
VRHOVNOG
DRŽAVNOG TUŽIOCA
|